Kako trgovinski rat utječe na dionička tržišta i kriptovalute?

Američki predsjednik Donald Trump proglasio je 2. travnja 2025. izvanredno stanje u američkom gospodarstvu i najavio sveobuhvatne nove uvozne carine. Na ‘Dan oslobođenja’ postavio je osnovnu carinu od 10 posto na svu stranu robu, s golemom stopom od 145 posto na proizvode iz Kine. Taj je potez zamišljen kao način da se isprave dugogodišnje trgovinske neravnoteže i zaštite nacionalne industrije.

Kina je odgovorila gotovo odmah. Carine na uvoz iz SAD-a skočile su na 125 posto, a uvedena su ograničenja na izvoz rijetkih elemenata i materijala koji su ključni za globalnu proizvodnju. U roku od nekoliko dana, trgovina između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava dramatično je usporila.

Tržišta to nisu dobro prihvatila. S&P 500 pao je 15 posto u manje od tjedan dana. Nasdaq je pao gotovo 20 posto do 7. travnja. Ulagači su bili potreseni razmjerom eskalacije i potencijalnim posrednim učincima na globalni rast.

Ni kripro nije bio imun. Kako su dionice padale i neizvjesnost se širila, bitcoin je doživio porast volumena trgovanja, ali je zabilježio manji pad u odnosu na dionička tržišta.

Utjecaj trgovinskih ratova na dionice

Tržišta ne vole iznenađenja i stvarno ne vole trgovinske ratove.

Kada je SAD u travnju 2025. objavio svoje carine od 145 posto na kineski uvoz, odgovor s Wall Streeta bio je brz i brutalan. S&P 500 pao je više od 10 posto u samo dva dana. Tehnološke dionice to su podnijele još teže, s Nasdaqom koji je pao za gotovo 20 posto od početka godine.

Ipak, ako se baci pogled na tržišta kroz prošle trgovinske borbe, sve ovo bilo je prilično poznato. Tijekom 2018. – 2019., tijekom prve runde carinskih bitaka između SAD-a i Kine, svaki tweet o pregovorima ili novim carinama ‘lomio’ je dionice. A tek Smoot-Hawleyjev zakon o carinama iz 1930. bio je jedan od najranijih i najozloglašenijih primjera kako su se carine gomilale, globalna trgovina smanjivala, a Velika depresija pogoršavala.

Pa zašto su dionice toliko pogođene? Nekoliko je razloga. Carine povećavaju troškove uvezene robe, što smanjuje profitne marže za tvrtke koje se oslanjaju na međunarodne opskrbne lance. Kada proizvođač automobila ili robna marka elektronike mora platiti više za komponente, taj trošak ili utječe na zaradu ili se prenosi na kupce. U svakom slučaju, to su loše vijesti za zaradu, a zarada je ono što pokreće vrednovanje dionica.

Tu je i faktor straha. Trgovinski ratovi unose dosta neizvjesnosti u gospodarstvo. Hoće li uslijediti dodatne carine? Hoće li druge zemlje uzvratiti? Takva vrsta nepredvidivosti uzrokuje da tvrtke odgađaju ulaganja i zapošljavanje, dok potrošači mogu početi odustajati od potrošnje. To se pokazuje kao povećana volatilnost tržišta, često praćena VIX-om, takozvanim ‘indeksom straha’ Wall Streeta, koji ima tendenciju porasta u ovakvim vremenima.

Središnje banke ponekad pokušavaju ublažiti udarac podešavanjem kamatnih stopa ili ubrizgavanjem likvidnosti. Ali one mogu imati ograničen učinak jer je u ovom slučaju korijen problema politički.

Trump je 9. travnja najavio 90-dnevnu pauzu novih carina za većinu zemalja. Stanku je objasnio rekavši da su ljudi postali ‘pomalo yippy’, što je njegov način opisivanja nervoze na tržištima.

Kriptovalute primaju udarac, a zatim se vraćaju

Carine su pogodile i kriptovalute, no tržište se oporavilo samo nekoliko dana kasnije, odražavajući nestabilnu, ali osjetljivu prirodu kriptovaluta tijekom globalne neizvjesnosti.

Nakon što su Trumpove nove carine objavljene, bitcoin je pao na oko 76 tisuća dolara. Ethereum i drugi altcoini slijedili su primjer i oko 200 milijardi dolara izbrisano je s ukupne kapitalizacije kripto tržišta u nekoliko dana.

Opet, ova vrsta rasprodaje nije neuobičajena. Kad neizvjesnost poraste, kao tijekom iznenadne eskalacije globalnih trgovinskih napetosti, ulagači obično igraju na sigurno. To znači povlačenje iz nestabilnije imovine, uključujući kripto, i prelazak na ono što se smatra sigurnijim tlom, poput gotovine ili obveznica.

Ali kao što se već moglo vidjeti, kriptovalute brzo mogu pasti, ali se isto tako brzo mogu i vratiti. Do sredine travnja, bitcoin je trgovao po nešto iznad 85 tisuća dolara. Ethereum i ostali altcoini također su se vratili.

U 2018.–2019., tijekom ranijeg kruga američko-kineskih napetosti, bitcoin je pokazao slične obrasce: kratkoročni padovi praćeni brzim oporavcima. Ranije 2025. nove carine na kanadski i meksički uvoz izazvale su pad koji se brzo preokrenuo.

Dionice se, u međuvremenu, teže oporavljaju. U travnju je S&P 500 pao za gotovo devet posto, a Nasdaq za više od 13 posto. Došlo je do kratkog povećanja nakon što je SAD pauzirao neke carine na 90 dana, ali općenito, raspoloženje na tržištima dionica i dalje je nesigurno.

Što trgovinski ratovi znače za opskrbne lance i potrošače?

Posljedice trgovinskog rata iz 2025. prožimaju globalne opskrbne lance, jednu po jednu industriju.

Od elektronike preko automobila do medicine, troškovi premještanja robe diljem svijeta rastu.

Elektronika je u središtu. 2024. SAD je iz Kine uvezao 146 milijardi dolara elektronike. Uz skok carina na tu robu, tvrtke bi mogle imati dodatnih 182 milijarde dolara godišnjih troškova ako se te stope zadrže.

To je također problem za potrošače. Uzmimo Apple, na primjer. Bez trajnog izuzeća za telefone, iPhone 16 Pro Max mogao bi se popeti sa 1.199  na više od 1.800 dolara. Dodajte neizvjesnosti oko budućih carina na prijenosna računala, čipove i pametne uređaje, i cijeli je sektor na rubu.

Proizvođači automobila su u sličnoj situaciji. SAD je podigao carine na vozila kineske proizvodnje s 25 na više od 100 posto. I nisu u pitanju samo gotovi automobili, baterije, čipovi i drugi dijelovi koji dolaze iz Kine također su uhvaćeni u unakrsnoj vatri.

Osobito za proizvođače električnih vozila ovo je ozbiljan udarac. Kineske komponente baterija neophodne su za mnoge američke i europske marke električnih vozila. S obzirom da su opskrbni lanci iznenada zapetljani u birokraciju i veće troškove, neki proizvođači automobila pauziraju proizvodnju ili mijenjaju dobavljače.

To osjeća čak i zdravstveni sustav. SAD uvelike ovisi o Kini za ključne medicinske potrepštine i farmaceutske sastojke. S novim carinama cijene rastu, a postojeće nestašice se pogoršavaju.

Stručnjaci iz industrije upozoravaju na velike poremećaje. Sve, od uobičajenih lijekova do bolničke opreme, vjerojatno će postati skuplje. A u zdravstvenom sustavu koji je već pod pritiskom, čak i manje poteškoće mogu uzrokovati velike probleme.

Rastuće carine, klimava tržišta, što je sljedeće?

Velika slika američko-kineskog trgovinskog rata 2025. i dalje izgleda maglovito usred stvarnih implikacija za investitore, poslovne vođe i kreatore politike diljem svijeta.

Kratkoročni izgledi

Došlo je do malog kratkoročnog olakšanja. Kad je SAD najavio izuzeće nekih tehnoloških proizvoda, poput pametnih telefona i prijenosnih računala od najstrožih carina. Indeks S&P 500 doživio je uzlet, a globalna tržišta su ga slijedila. Tehnološki azijski indeksi su ojačali, a europska tržišta, uključujući njemački DAX i britanski FTSE 100, porasla su. Čak su i zarade banaka u SAD-u pomogle da se optimizam malo poveća.

Ipak, vjerojatno je privremeno, te su ova izuzeća u fazi revizije.

Srednjoročni izgledi

Gledajući malo dalje, rizici počinju rasti. Ako se trgovinski sukob oduži, mogao bi ozbiljno usporiti globalni rast. JPMorgan je nedavno povećao rizik globalne recesije na 60 posto, a to nije mala stvar. Središnje banke već važu svoje sljedeće poteze, prilagodbe kamatnih stopa, koordinirane akcije i planiranje za nepredviđene situacije ponovno su na stolu.

Neki glasovi, poput bivšeg britanskog premijera Gordona Browna, pozivaju na globalni odgovor sličan onome što smo vidjeli tijekom financijske krize 2008. godine. U međuvremenu, tvrtke preispituju svoje opskrbne lance i trude se pronaći alternative, nešto što je lakše reći nego učiniti.

Dugoročni izgledi

Na vidiku je moguć zaokret s državama koje istražuju nove trgovinske sporazume i pokušavaju smanjiti oslanjanje na tradicionalne moćnike. Kina se, primjerice, sve više zalaže za internacionalizaciju juana i ubrzanje svoje inicijative. S druge strane, SAD se oslanja na domaću proizvodnju i pokušava smanjiti svoju ovisnost o uvozu.

A posljedice bi mogle biti ogromne. WTO je upozorio da bi se trgovina između SAD-a i Kine mogla smanjiti za čak 80 posto. To je veliki pomak, s obzirom na to da ove dvije zemlje čine oko tri posto globalne trgovine. Ako se taj pad ostvari, mogao bi uzdrmati globalnu ekonomiju.