Prošla je godina dana otkako je Salvador postao prva zemlja na svijetu koja je usvojila bitcoin kao zakonsko sredstvo plaćanja. Odluka se smatrala predvodničkom i pokaznom za ostale zemlje koje namjeravaju krenuti istim putem.
Na datum usvajanja 7. rujna 2021., bitcoinom se trgovalo po cijeni od 47.767 dolara, ali je od tada izgubio vrijednost za 61 posto, trgujući po 18.480 dolara u trenutku pisanja. Zanimljivo je da je tijekom tog razdoblja bitcoin također postigao najvišu razinu od gotovo 69.000 dolara krajem 2021. godine. Osim cijene, usvajanje se suočilo s bezbroj izazova.
Odlukom o usvajanju bitcoina vlada je krenula u ambiciozan plan za plasiranje Salvadora kao kripto čvorišta. Plan je podrazumijevao inicijative poput akumulacije bitcoina, izdavanje bitcoin obveznica i gradnju bitcoin vulkanskog grada.
Pad preuzimanja bitcoin novčanika
Kako bi promovirala usvajanje bitcoina, vlada Salvadora predstavila je digitalni novčanik Chivo, gdje bi stanovnici dobili bonus od 30 dolara za preuzimanje. Međutim, država nije podijelila podatke o korištenju novčanika. Jedva mjesec dana nakon legalizacije bitcoina, predsjednik Salvadora Nayib Bukele tvrdio je da oko 25 posto stanovništva zemlje koristi novčanik.
Zanimljivo je da je istraživanje Nacionalnog ureda za ekonomska istraživanja (NBER), američke nevladine organizacije, otkrilo da je samo 20 posto stanovnika koji su u početku preuzeli aplikaciju još uvijek koristi. Značajno je da je većina samo preuzela novčanik kako bi dobila besplatni novac. Izvješća pokazuju da u 2022. gotovo nijedno preuzimanje nije izvršeno.
Nadalje, predsjednik Bukele obećao je izgraditi 'Bitcoin City', plan koji do danas nije realiziran. Grad je trebao biti porezno utočište za kripto tvrtke koje osnivaju podružnice u zemlji.
Unatoč nedostatku napretka u bitcoin gradu, očekuje se da će El Zonte, plaža u Salvadoru koja je preimenovana u 'Bitcoin Beach', dobiti infrastrukturu vrijednu više od 200 milijuna dolara u planu koji će provesti vlada.
Što je najvažnije, glavni kamen spoticanja u usvajanju bitcoina u zemlji bio je nedostatak dovoljno obrazovanja i povjerenja u korištenje vodeće kriptovalute. Istodobno, na motivaciju stanovnika da koristi bitcoin utjecala je visoka volatilnost imovine.
U prilog inicijativi donesen je novi zakon kojim se od svih tvrtki zahtijeva prihvaćanje kriptovaluta. Međutim, samo 20 posto njih odlučilo je uključiti digitalnu imovinu u svoj sustav.
Iako je pravni status bitcoina trebao potaknuti gospodarstvo, čini se da inicijativa posrće. Na primjer, nedavni kolaps vrijednosti bitcoina zakomplicirao je stvari za zemlju dok traži sredstva za plaćanje 1,6 milijardi dolara državnih obveznica koje dospijevaju 2023. i 2025. godine.
Pritisak na reviziju statusa zakonskog sredstva plaćanja bitcoina
Nadalje, odluka Salvadora i dalje prima kritike međunarodnih institucija. U ovom slučaju, Međunarodni monetarni fond (MMF) potiče zemlju da revidira status zakonskog sredstva plaćanja bitcoina navodeći financijske, ekonomske i pravne probleme.
Važno je napomenuti da je usvajanje Salvadora inspiriralo druge zemlje u regiji da razmotre bitcoin. Većina zemalja pati od ekonomskih poteškoća koje karakterizira visoka inflacija i devalvacija lokalnih valuta.
Osim problema sa stabilnošću svojih nacionalnih valuta, južnoameričke zemlje vide bitcoin kao potencijalno sredstvo za slanje doznaka. Iako se dosadašnja istraživanja većinom temelje na korištenju bitcoina kao načina plaćanja, zanimljivi bi bili podaci koji pokazuju koliko se najveća kriptovaluta koristi u svrhu doznaka.
U međuvremenu, predsjednik Bukele ostaje prkosan, tvrdeći da je bitcoin strategija u tijeku.