Predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde odbacila je mogućnost uključivanja bitcoina u devizne rezerve zemalja članica Europske unije, ističući njegovu volatilnost i povezanost s nezakonitim financiranjem.
Na tiskovnoj konferenciji održanoj u četvrtak u Frankfurtu, Lagarde je naglasila da kriteriji ESB-a za rezervnu imovinu podrazumijevaju likvidnost i sigurnost, što bitcoin, prema njezinu mišljenju, ne zadovoljava.
- Za stolom Upravnog vijeća postoji mišljenje da rezerve moraju biti likvidne i sigurne. Uvjerena sam da bitcoin neće ući u rezerve bilo koje središnje banke općeg vijeća - rekla je Lagarde.
Ova izjava naglašava kontinuranu skeptičnost europskih zakonodavaca prema bitcoinu unatoč njegovom rastućem prihvaćanju od strane vlada i institucija diljem svijeta, posebice u Sjedinjenim Američkim Državama.
Kontrast između SAD-a i Europe
Cijena bitcoina porasla je za više od 150 posto tijekom posljednjih 12 mjeseci, potaknuta odobrenjem američkih spot bitcoin ETF-ova i promjenjivom regulatornom klimom. Ovi potezi potaknuli su priljev institucionalnih ulaganja u bitcoin i nadahnuli američke savezne države da razmotre uspostavu vlastitih rezervi u kriptovalutama. Pennsylvania, Texas i Illinois su među onima koje razmatraju takve poteze.
Senatorica Cynthia Lummis prošle je godine predložila uključivanje bitcoina u nacionalne rezerve SAD-a, tvrdeći da bi to moglo osnažiti poziciju američkog dolara kao svjetske rezervne valute u nadolazećim desetljećima. Početkom ovog mjeseca, američki predsjednik Donald Trump ispunio je jedno od svojih predizbornih obećanja izdavši izvršnu naredbu kojom se osniva radna skupina za tržišta digitalne imovine. Odbor će proučiti izvedivost dodavanja digitalnih imovina nacionalnim rezervama, iako bitcoin nije bio eksplicitno spomenut u uredbi.
Regulatorni okvir
Iako ESB ne može izravno zabraniti državama članicama da ulažu u bitcoin, može koristiti regulatorne mehanizme, poput istraga, sankcija i administrativnih kazni, kako bi obeshrabrio takve poteze.
Europska unija je tijekom proteklih godina usvojila niz zakona usmjerenih na regulaciju kriptovaluta, uključujući Uredbu o tržištima kriptoimovine (MiCA), čiji je cilj pružiti pravni okvir za digitalne imovine unutar EU-a. Ipak, MiCA ne predviđa mogućnost uključivanja bitcoina u nacionalne devizne rezerve, a europske središnje banke su dosad zauzele izuzetno oprezan stav prema kriptovalutama.
Pojedinačne inicijative
Unatoč konzervativnom stavu ESB-a, određeni europski političari i financijske institucije pokazali su interes za bitcoin. U Italiji je barem jedan političar javno podržao ideju javnih i privatnih ulaganja u bitcoin, dok je najveća talijanska banka, Intesa Sanpaolo, prošle godine kupila bitcoin u vrijednosti od milijun dolara.
Guverner Češke nacionalne banke, Aleš Michl, nedavno je izjavio da će razmotriti dodavanje bitcoina nacionalnim rezervama, što bi, ako se ostvari, moglo biti prvi takav slučaj unutar EU-a.
Međutim, bilo kakav širi pokušaj institucionalnog usvajanja bitcoina u Europi vjerojatno će se suočiti s jakim otporom regulatora i tradicionalnih financijskih institucija, koje u digitalnim imovinama i dalje vide visoki rizik i nedovoljno regulirano tržište.