Komisija za vrijednosne papire i burze (SEC) izgubila bi ovlast u reguliranju većeg dijela kripto tržišta, uključujući 200 najvrjednijih kriptovaluta, prema dvostranačkom zakonu koji je predstavljen u utorak od američkih senatorica Cynthie Lummis i Kirsten Gillibrand.
Prijedlog zakona, pod nazivom Zakon o odgovornim financijskim inovacijama, najopsežniji je dio kripto zakonodavstva predložen do sada i uvodi niz drugih značajnih mjera, uključujući odredbu kojom se eliminira obveza prijavljivanja kripto dobiti od 200 dolara ili manje Poreznoj upravi.
Zakon nema gotovo nikakve šanse da prođe u sadašnjem sastavu Kongresa. No očekuje se da će dobiti novi zamah 2023. nakon izbora sredinom mandata u studenome i uokviriti obrise buduće kripto politike.
Doviđenja SEC, pozdrav CFTC
Prijedlog za okončanje nadležnosti SEC-a nad većim dijelom kripto industrije jedan je od najznačajnijih odredbi zakona koji dolazi nakon višegodišnjih pritužbi o nedostatku jasnoće o tome je li kriptovaluta poput ethereuma vrijednosni papir (security), čime bi se zahtijevalo da se registrira u SEC-u.
Umjesto SEC-a, prijedlogom zakona predlaže se dodjela ovlasti nad mnogim tokenima drugoj agenciji, Komisiji za trgovanje robnim ročnicama (CFTC), koja nadzire trgovinu robom. Sažetak prijedloga zakona koji su objavile senatorice Lummis i Gillibrand objašnjava da daje CFTC-u isključivu jurisdikciju spot tržišta nad svom zamjenjivom digitalnom imovinom koja ne spada vrijednosne papire, uključujući pomoćnu imovinu.
Ključan je izraz 'pomoćna imovina', koji bi bio dodan Zakonu o burzi vrijednosnih papira iz 1934. godine. Prema sažetku prijedloga, pomoćna imovina je ona koja nije u potpunosti decentralizirana (poput bitcoina), ali također ne stvara prava na dobit ili druge financijske interese u poslovnom subjektu.
Prema pisanjima novinara, ljudi upoznati s izradom zakona rekli su da će se ova definicija odnositi na popularne blockchain projekte poput cardana i solane, te na prvih 200 kriptovaluta na CoinMarketCapu. Međutim, kako bi bili prihvatljivi za definiciju 'pomoćne imovine', projekti bi morali podnijeti periodične objave povezane s pitanjima kao što je broj izdanih tokena i ostale postupke namijenjene povećanju transparentnosti.
U drugom značajnom odlomku, sažetak prijedloga zakona objašnjava da je namijenjen kodificiranju Howey testa, doktrine Vrhovnog suda iz 1940-ih koja objašnjava kada imovina pripada klasi vrijednosnih papira. Prema ljudima koji su upoznati s izradom zakona, Howey test jasno pokazuje da kriptovalute nisu vrijednosni papiri, te da je tumačenje SEC-a, koje kaže da jesu, netočno.
Njihova izjava došla je kao implicitni prijekor sadašnjeg predsjednika SEC-a Garyja Genslera, koji je iznimno nepopularan u kripto zajednici i za kojeg bivši zaposlenici SEC-a tvrde da je koristio agenciju kao sredstvo za unapređenje svojih političkih ambicija.
Nije jasno je li jezik zakona koji se odnosi na Howey test pravno ispravan ili je, kao što su mnogi kripto odvjetnici predložili, da većina kriptovaluta pripada vrijednosnim papirima pod testom.
U svakom slučaju, zakon uključuje odredbu koja dopušta SEC-u da ospori oznake o tome je li određena kriptovaluta vrijednosni papir na saveznom sudu.
Konačno, ako zakon prođe i odgovornost za kripto sektor prije svega prijeđe na CFTC, agencija će dobiti veliku novčanu infuziju, financiranu prvenstveno od same kripto industrije, kako bi preuzela svoje nove odgovornosti.
Stablecoini, kripto utjecaj na okoliš i ono što dolazi
Prijedlog zakona Lummis-Gillibrand na 69 stranica također predlaže novi pristup reguliranju stablecoina, vrućeg pitanja u posljednje vrijeme s obzirom na spektakularni kolaps terrinog UST stablecoina. Taj kolaps, koji je izbrisao desetke milijardi dolara, nastao je djelomično zato što se terra blockchain oslanjao na trikove financijskog inženjeringa kako bi održao stabilnost.
Ako Lummis-Gillibrand postane zakon, obvezao bi izdavatelje stablecoina da zadrže 100 postotnu rezervu i osigurao da vlasnici stablecoina mogu zamijeniti tokene za ekvivalentan iznos dolara u svakom trenutku. Njime bi se bankama i drugima također otvorio regulatorni put izdavanja i korištenja stablecoina za plaćanja.
Prijedlog zakona također se bavi još jednim gorućim problemom, odnosno utjecajem kriptovaluta na okoliš. Prema kritičarima, aktivnosti poput rudarenja bitcoina uvelike doprinose klimatskim promjenama jer su energetski intenzivne. Međutim, umjesto nametanja ograničenja rudarenju, prijedlogom zakona poziva se Savezna regulatorna komisija za energetiku da provede studije kako bi se istražio utjecaj kriptovaluta na okoliš, kao i ulogu obnovljivih izvora energije u industriji.
Ostali veliki kripto problemi kojima se prijedlog bavi uključuju upotrebu kripta na mirovinskim računima i stvaranje grupe kripto industrije za promicanje određenih vrsta regulacija.
Međutim, sve je to uglavnom sporno ako zakon ne napreduje u Kongresu, što je sudbina prošlih kripto prijedloga.
Trenutno, američki zakonodavci usredotočeni su na pitanja od široke zabrinutosti kao što su rat u Ukrajini i zakoni o sigurnosti oružja. Nasuprot tome, kripto pitanja su komplicirana i nišna, prema jednom promatraču iz Washingtona. To je jedan veliki razlog zašto malo tko očekuje da će zakon Lummis-Gillibrand biti usvojen u skorije vrijeme.
Oni koji su upoznati s izradom zakona priznali su ovu stvarnost, ali su sugerirali da će zakon ipak napredovati na postepen način kroz različite odbore i biti spreman za odobravanje 2023. godine. Dodali su kako će svaka konačna verzija zakona sadržavati znatne revizije sadašnje verzije.