Prvih 100 dana MiCA-e: Regulacija koja štiti, ali i sputava

Europska unija se često ponosi time što želi biti svjetski predvodnik u regulaciji digitalne imovine. Regulatorni okvir za kripto imovinu, Markets in Crypto-Assets (MiCA), zamišljen je kao prvi sveobuhvatni pravni instrument kojim bi se kripto tržište uvelo u zonu pravne sigurnosti, zaštite potrošača i transparentnosti poslovanja.

Više od sto dana prošlo je otkako je u EU počela regulaciju jednog od najbrže rastućih, ali i najvolatilnijih tržišta, tržišta kriptovaluta. Ali taj period pokazuje da je put od ambicije do funkcionalnog tržišnog okvira dug, kompleksan i za neke frustrirajuće birokratiziran.

Nikola Škorić, izvršni direktor Electrocoina, nedavno je na LinkedInu podijelio zabrinjavajuću analizu: od 23 tvrtke koje su do sada dobile MiCA licencu, samo četiri su ‘crypto-native’ iz EU i to vrlo široko definirano. Ostale su ili podružnice tradicionalnih financijskih institucija (npr. Crypto Finance, u vlasništvu Deutsche Börsea) ili ne-EU tvrtke koje osiguravaju pristup europskom tržištu.

Škorić upozorava da bi, umjesto da MiCA potakne domaću inovaciju, mogla rezultirati dominacijom vanjskih aktera, dok lokalne tvrtke ostaju u manjini.

Još više zabrinjava činjenica da je samo sedam država članica do sada izdalo MiCA licence, dok ih 20 nije izdala nijednu. S obzirom na to da se procjenjuje da u EU postoji oko 3400 pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom koji će se morati licencirati u sljedećih godinu dana, postavlja se pitanje hoće li domaće kripto tvrtke ostati u manjini. Početno razdoblje otkriva mnogo o regulatornim ambicijama Bruxellesa te o spremnosti tržišta da ih prati.

Kronologija i osnovne postavke MiCA-e

MiCA je službeno usvojena sredinom 2023., a od 30. prosinca 2024. primjenjuje se dio koji se odnosi na stablecoine i izdavatelje tokena. Od 30. lipnja 2025. u punu primjenu ulaze pravila za pružatelje kripto-usluga. U teoriji, MiCA omogućuje da tvrtke s jednom EU-licencom posluju unutar cijele Unije, što je pravno elegantan, ali tehnički zahtjevan korak prema ‘passportingu’ kripto usluga.

U praksi, već je sada jasno da su samo najveći institucionalni akteri, uglavnom banke i velike internacionalne mjenjačnice, spremne na izazove koje MiCA nosi.

MiCA i stablecoini: Uloga koju zakonodavac (ni)je želio

Jedan od ključnih ciljeva MiCA-e bio je uspostaviti jasan okvir za izdavanje i korištenje stablecoina, s posebnim naglaskom na zaštitu potrošača i financijsku stabilnost. Novi režim zabranjuje istovremeno korištenje jednog stablecoina kao ‘univerzalnog sredstva plaćanja’ ako njegova upotreba premaši određeni prag transakcija, a izdavatelji moraju imati jasno definirane rezerve, mehanizme otkupa i licencu. To bi moglo značiti da popularni globalni stablecoin poput USDT-a ne može jednostavno poslovati kao prije u EU.

Regulacija uvodi stroga pravila za tzv. ‘značajne’ stablecoine, uključujući dnevne limite od 200 milijuna eura prometa ili milijun transakcija. Patrick Hansen, jedan od vodećih stručnjaka za kripto-regulaciju u Bruxellesu, upozorava da se takvim pristupom ‘regulira do irelevantnosti’, jer nijedan ozbiljan stablecoin ne može dugoročno poslovati pod takvim ograničenjima.

Poseban problem jest asimetrija: banke koje izdaju slične instrumente nisu podložne tim pravilima. To otvara pitanje regulatorne pristranosti. Favorizira li se svjesno bankarski sektor na štetu inovatora?

Ako su europski stablecoini suštinski neisplativi, tada euro kao digitalna valuta gubi utrku na globalnom tržištu već u startu. U trenutku kad dolarom vezani stablecoini čine preko 99 posto tržišta, Europa riskira gubitak monetarnog suvereniteta u digitalnom prostoru.

Zamišljena inkluzija, stvarna koncentracija moći

MiCA se često promovira kao regulacija koja ‘izjednačava uvjete’ na tržištu. No komentari europske kripto zajednice pokazuju kako mnogi u industriji smatraju da se događa suprotno. Prema njima, MiCA u svojoj strukturi nije slučajno pogodovala bankama, to je bio strateški izbor.

Inovatori bez velikih pravnih i compliance odjela teško mogu podnijeti regulatorni teret koji MiCA nameće. Posljedično, tržište se centralizira oko kapitalno snažnih aktera, dok se startup scena suočava s egzistencijalnim izazovima.

‘MiCA nije pisana za inovatore, već za one koji već jesu regulirani, a to su banke’, jedna je od kritika, upozoravajući da EU time zapravo ne provodi tehnološku, već industrijsku politiku. U tom svjetlu, MiCA više djeluje kao alat za očuvanje tržišne stabilnosti i pripremu za uvođenje digitalnog eura, nego kao inkubator digitalne inovacije.

Geopolitička dimenzija: Američka i azijska dominacija

Dok EU postrožuje uvjete za domaće izdavatelje, američki i azijski subjekti nesmetano šire svoj utjecaj. Više stručnjaka komentiralo je kako je EU propustila trenutak u kojem je mogla preuzeti vodstvo u razvoju globalnog tržišta digitalnih sredstava. Stablecoin tržište eksponencijalno raste, samo ne u Europi.

Dok se u SAD-u pod Bidenovom administracijom regulacija kripta odvijala putem sudskih presedana, od trenutka kada je Donald Trump ponovo postao predsjednik krajolik se promijenio:

1. Zakon o usmjeravanju i uspostavljanju nacionalne inovacije za američke stablecoine (GENIUS Act) napreduje u sljedeće faze
2. SEC sa sudionicima kripto industrije aktivno raspravlja o ideji regulatornog sandboxa
3. Trump je potpisao naredbu kojom se zabranjuje uspostava i promocija digitalne valute središnje banke (CBDC)
4. Trump je uspostavio bitcoin stratešku nacionalnu rezervu

Sjedinjene Američke Države očigledno više ne pristupaju kriptovalutama kao samo tržišnom trendu, već ih sve više tretiraju kao pitanje nacionalne strategije i monetarne suverenosti.

MiCA, kraj početka, ne početak kraja

Iako kritike ne nedostaje, MiCA i dalje predstavlja važan korak prema uređenom i pravno sigurnom tržištu. Uspjeh se neće mjeriti samo brojem izdanih licenci, nego i time tko će te licence moći realno iskoristiti. Ako to budu samo veliki, a manji akteri odustanu ili odu u druge jurisdikcije, EU će imati zakonodavni okvir, ali neće imati tržište.

Uoči potpune primjene u lipnju 2025., ključna će biti fleksibilnost regulatora, spremnost za dijalog s industrijom i stvarna politička volja da se podrži europska inovacija, a ne samo europska regulacija.