S visokom inflacijom, potonućem dioničkog tržišta i strahom ulagača zbog moguće recesije, čini se da bi ovo bilo idealno vrijeme za ulaganje u bitcoin. Ima li boljeg vremena za posjedovanje decentralizirane valute/imovine koja drži svoju vrijednost?
Ipak, najpoznatija svjetska kriptovaluta izgubila je više od 37 posto svoje vrijednosti u jednom trenutku ove godine, spustivši se na gotovo 26.000 dolara sredinom svibnja. Prije samo šest mjeseci bitcoin je dosegao najvišu razinu od oko 69.000 dolara.
Usporedbe radi, S&P 500 je pao oko 17 posto od početka 2022. godine. Zašto je bitcoin zabilježio tako 'velike' gubitke u 2022. godini?
Spremište vrijednosti?
U razred rizične imovine spadaju investicije koje se suočavaju sa značajnom količinom volatilnosti u uobičajenom tijeku tržišta. Dionice, robe i obveznice s visokim prinosima smatraju se rizičnom imovinom, jer se može očekivati da će se njihove cijene često kretati gore-dolje u gotovo svim tržišnim uvjetima.
Mnogi bitcoin entuzijasti smatraju najveću kriptovalutu spremištem vrijednosti koja je donekle bila imuna na fluktuacije vrijednosti rizične imovine. To više nije slučaj. Korelacija s tradicionalnim tržištima na najvišim je povijesnim razinama. Institucionalizacija kripto tržišta očigledno je utjecala da bitcoin postane sve više pod utjecajem čimbenika koji utječu na vrijednost rizične imovine, stvari poput inflacije, burzi i monetarne politike Feda.
Grub početak 2022.
Bitcoin je završio 2021. godinu u plusu od gotovo 70 posto. To je fantastičan povrat za bilo koju klasu imovine. Ipak, godišnji povrat od 70 posto predstavlja vrlo blag prinos za bitcoin, nakon što je u 2020. porastao više od 300 posto.
U 2022. ulagači su u risk-off modu, prihvaćajući 'opći let na sigurno u većini klasa imovine', rekao je Alex Reffett, suosnivač tvrtke za upravljanje bogatstvom East Paces grupe.
- Ulagači su pokazali veći interes za ulaganja temeljena na vrijednosti, a manje za špekulativne dionice i alternativna ulaganja u 'skladište vrijednosti' - nadodao je Reffett.
Jedan od razloga je Fed, koji se odlučio na uzastopna povećanja kamatnih stopa kako bi se suzbila razina inflacije koja u SAD-u nije viđena već četrdeset godina. Analitičari očekuju da će središnja banka nastaviti pooštravati stope sve do 2023. godine.
Kada Fed poveća kamatne stope, to utječe na smanjenje potražnje za proizvodima rastućih tvrtki, poput tehnoloških dionica i rizične imovine poput bitcoina. Prosudba kolika će potražnja za kriptom opstati sa likvidnošću koja presušuje otvoreno je pitanje.
- Nemamo povijesni presedan kako bi bitcoin i druge kriptovalute mogle reagirati ako uđemo u održivo razdoblje kada središnje banke aktivno iscrpljuju likvidnost. To su obično teška vremena za ulagače, a rizičnija imovina obično ima slabije rezultate - rekao je šef Interactive Brokersa Steve Sosnick.
Najvolatilnija klasa imovine
Jednadžbi se pridodaju poremećaji na tržištu uzrokovani ruskom invazijom na Ukrajinu.
- Geopolitičke zabrinutosti potiču nestabilnost tržišta u mnogim klasama imovine kojima se trguje, a bitcoin se pokazao donekle koreliran sa širokim kretanjima na tržištu, a manje direktnim hedgeom od tržišta kapitala - kaže Reffett.
Problem je u tome što se bitcoin nije pokazao kao hedge. Uostalom, s inflacijom na najvišim razinama od četiri desetljeća, očekivali biste da će valuta koja može zadržati svoju kupovnu moć i biti neovisna o bilo kojoj središnjoj banci kako bi dobila više sljedbenika.
Umjesto toga, čini se da bitcoin i općenito kripto tržište najviše pronalazi pristaše kada cijena raste i proizvodi skeptike kada tržište pada, baš kao i rizična imovina.
Zapravo, bitcoin je zabilježio osam 50 postotnih padova u odnosu na prethodnu najvišu razinu svih vremena od 2009. godine.
- Svatko tko nije spreman na pad od najmanje 50 posto ne bi trebao biti u bitcoinu. Padovi od 50 posto potpuno su normalni za bitcoin. To je cijena ulaznice - rekao je Richard Smith, autor Risk Rituals Newslettera.