Stablecoini: od kripto eksperimenta do mainstream globalnih plaćanja

Dok tržište stablecoina nastavlja rasti strelovitom brzinom, sve je jasnije da je riječ o fenomenu koji više ne zanima samo kripto entuzijaste. Stablecoini danas postaju tema centralnih banaka, velikih platnih institucija i fintech tvrtki, i u posljednjim mjesecima bilježe više vijesti i regulatornih pomaka nego bilo koji drugi segment blockchain industrije.

Upravo zato su se na jednom mjestu okupili Marko Škreb, bivši guverner HNB-a i konzultant u središnjem bankarstvu, te Nikola Škorić, osnivač i CEO Electrocoina, u sklopu ciklusa predavanja 'Zbog čega guverneri noću ne spavaju?'. Raspravu je moderirao Božidar Pavlović, osnivač Aymo Venturesa, a cilj je bio razmotriti ključno pitanje: Predstavljaju li stablecoini budućnost plaćanja ili uvod u novu financijsku krizu?

Tri vijesti koje su obilježile jesen stablecoina

Moderator je u uvodu istaknuo kako je stablecoin industrija postala ključan dio financijskog sustava, navodeći kao primjere da se konzorcij europskih banaka udružuje oko zajedničkog euro-stablecoina, da je Bank of England predstavila regulatorni okvir za sistemske stablecoine u funtama te da Klarna, jedan od najvećih europskih fintechova, lansira vlastiti stablecoin.

Takav razvoj događaja potvrđuje da se stablecoini ubrzano sele iz sfere eksperimenta u područje mainstream financija.

Stablecoini pretekli Visu

Na pitanje o stvarnim use-caseovima, Škorić je odmah postavio ton raspravi. Tržište stablecoina, sada je vrijednije od Vise, jednog od najvećih platnih sustava na svijetu.

Volumen transfera stablecoina porastao je s tek 3,3 milijarde dolara u 2018. na 18,4 bilijuna dolara u 2024., pretekavši Visu s 15,7 bilijuna dolara i Mastercard s 9,8 bilijuna dolara.

To, samo po sebi pokazuje da se ne radi o prolaznom trendu, nego o tehnologiji koja već preoblikuje globalna plaćanja.

Škorić je podsjetio i na transformaciju stava Europske središnje banke. Od početne skepsa, preko opreznog prihvaćanja, pa sve do današnje faze u kojoj se stablecoini smatraju relevantnim elementom budućeg monetarnog sustava.

Zašto stablecoini rastu: 24/7 plaćanja i profitabilnost

Je li rast stablecoina samo hype i gdje je tu stvarna vrijednost, moderator je postavio sljedeće pitanje.

Škorić je iznio jasnu tezu, a to je da stablecoini donose nešto što banke sustavno ne nude, plaćanja dostupna 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu, uz gotovo trenutačan settlement.

Kao dokaz koliko su stablecoini postali dio šire platne infrastrukture, naveo je čak i Western Union, ‘tehnološkog dinosaura’ po njegovim riječima, koji je lansirao vlastiti stablecoin.

Uz to, izdavanje stablecoina postao je iznimno profitabilan posao, što je dodatni motiv za ekspanziju.

Tetherova neto dobit za 2024. godinu iznosila je približno 13 milijardi dolara, a tvrtka je već premašila 10 milijardi dolara dobiti za prva tri tromjesečja 2025. godine.

Izdavatelji stablecoina, posebno Tether, zarađuju na način da ulažu kolateral koji podupire stablecoin (npr. depozite, američke državne obveznice, novčane instrumente) u kratkoročne i likvidne vrijednosne papire koji donose prinos.

Stablecoini kao zaštita od inflacije i alat za globalna plaćanja

Škreb je dao širu makroekonomsku sliku popularnosti stablecoina.

Za pojedince, stablecoini služe kao zaštita od inflacije, posebno u ekonomijama s visokim i volatilnim rastom cijena. Osim toga, predstavljaju najjednostavniji ulaz u svijet kriptovaluta.

Za tvrtke, stablecoini su postali alat za međunarodna plaćanja. Transakcije se odvijaju u sekundama, konverzija iz fiat valute u stablecoin iznimno je jeftina, a poslovni procesi se mogu automatizirati kroz pametne ugovore.

Sve to čini stablecoine konkurentnom alternativom tradicionalnom međunarodnom platnom prometu koji je spor, složen i skup.

Rizici: kolateral, transparentnost i Tether kao ‘slon u sobi’

Nakon dijela rasprave u kojima su se dotakle prednosti, fokus se prebacio na rizike. Svi sudionici složili su se da je kolateral, odnosno kvaliteta i transparentnost rezervi, ključno pitanje stabilnosti sustava.

Škreb je posebno istaknuo problem Tethera, najvećeg izdavatelja stablecoina, koji i dalje ne objavljuje potpuno revidiranu bilancu te ne nudi detaljan uvid u strukturu kolaterala.

Škorić je zauzeo drugačiji stav. Podsjetio je na dugogodišnju ‘fud’ kampanju protiv Tethera i spomenuo vijest kako je Tether financirao rušenje istočnog krila Bijele kuće, aludirajući na političke i financijske veze tvrtke s Donaldom Trumpom. Postavio je pitanje za publiku misli li da će prije dobiti punu financijsku licencu ili propasti?

SAD vs EU, tko vodi igru?

Jedan od najzanimljivijih dijelova rasprave odnosio se na geopolitički okvir.

Prema Škrebu, SAD potiču stablecoine, između ostalog i zato što 99 posto tržišta čine dolarski stablecoini, a Tether i drugi izdavatelji drže goleme količine američkih državnih obveznica. Time su postali važan kupac američkog duga.

Rizik se javlja u scenariju velikih povlačenja: ako bi izdavatelji morali masovno prodavati obveznice radi isplate stablecoina, pritisak na tržište duga mogao bi biti značajan.

Europska unija ni u snu ne mora razmišljati o takvom scenariju, jer trenutna kapitalizacija euro stablecoina iznosi 605 milijuna dolara po CoinMarketCapu. Po istom pružatelju informacija tržišna kapitalizacija dolarskih stablecoina iznosi 316 milijardi dolara, što znači da europski stablecoini čine samo 0,19 posto stablecoin tržišta.

EU je zauzela bitno drukčiji pristup. MiCA regulativa traži visoku razinu sigurnosti, uključujući obvezu da 60 posto kolaterala stablecoina bude položeno u bankovne depozite.

Škorić je naglasio da su mnogi incidenti s gubitkom stabline vrijednosti, poput USDC-ova pada preko vikenda izazvani gašenjem SVB banke, zapravo pokazali da je najveći rizik bankarski sektor, a ne stablecoin tehnologija.

Digitalni euro i europska dilema

Rasprava je kratko dotaknula i digitalni euro.

Europski zakonodavci sve više vide digitalni euro kao način da se odgovori američkoj dominaciji u digitalnim plaćanjima i da se stvori jedinstveni europski platni ekosustav.

Škreb smatra da EU treba prije svega ojačati bankovnu uniju, dok je Škorić uvjeren da je potrebno aktivno poticati europsku stablecoin industriju kako bi se izbjegao tehnološki i monetarni zaostatak.

Rasprava je jasno pokazala dva pristupa: Škrebov konzervativni, makro stabilizacijski pogled i Škorićev proaktivni, inovativni pristup. No unatoč različitim tonovima, oko jedne su se stvari složili, stablecoini su postali mainstream.

Ono što je prije nekoliko godina bio eksperiment decentralizirane zajednice, danas je novi stub globalnih financija, s potencijalom da redefinira način na koji plaćamo, štedimo i povezujemo financijske sustave.