Smisao neke tehnologije, pa tako i blockchaina, jest da ju svi koriste bez puno muke, smatra Vlaho Hrdalo, predsjednik Udruge za blockchain i kriptovalute, koja zajedno s partnerima organizira nadolazeću konferenciju Money Motion upravo na temu razvoja blockchaina i financijske tehnologije (fintecha). U razgovoru za Lider, Hrdalo, također i partner u odvjetničkom uredu Hrdalo & Krnic te predavač na Pravnom fakultetu u Zagrebu, otkrio je kako bi se pravni dokumenti mogli ovjeravati s pomoću blockchain tehnologije te što to znači za budućnost poslovnih procesa.
Prije dvije godine osnovana je radna skupina LegalTech u Hrvatskoj odvjetničkoj komori na čijem je čelu Hrdalo, a za Lider je, između ostaloga, objasnio kako će kroz djelovanje skupine modernizirati odvjetništvo u Hrvatskoj.
Koja je uloga LegalTech odjela u Hrvatskoj odvjetničkoj komori?
– Radna skupina za digitalnu transformaciju Hrvatske odvjetničke komore oformljena je s ciljem da se kroz redovna zasjedanja, a potom i konzultacije s kolegama koji su aktivni u segmentu koji se naziva legal tech prepoznaju prilike za modernizaciju odvjetništva kao profesije. Odvjetništvo za razliku od nekih drugih djelatnosti je i javna služba jer čini dio pravosuđa pa disrupcija u uobičajenom tehno-smislu nije moguća potpuno autonomno već mora biti na neki način vođena. Upravo to je zadaća ove radne skupine kojoj sam ja na čelu, a preostali članovi su još četvero kolega koji su među vodećim hrvatskim odvjetnicima na tom polju.
Što ste sve postigli u posljednje dvije godine otkako je oformljena LegalTech radna skupina?
– Dosta dugo smo pripremali policy paper koji je konačno i dovršen pred prošlo ljeto te sad čeka odgovarajuća tijela Komore da ga prihvate ili zatraže izmjene ovisno o smjeru u kojem vide da odvjetništvo treba ići, što je ipak isključivo u njihovoj nadležnosti. Imali smo u međuvremenu izbore u samoj Komori tako da je i to uzelo malo vremena, ali vjerujem da ćemo uskoro imati priliku i javno predstaviti konačan tekst tog dokumenta pa potom krenuti i s njegovom provedbom. Ono što vam u ovoj fazi mogu otkriti je da njegova još uvijek radna verzija predviđa više alata kojima bi se odvjetništvo učinilo dostupnijim, u praktičnom smislu, ali i financijskom.
Koje su najčešće pravne dileme vezane za kriptovalute?
– Moje odvjetničko društvo uglavnom zastupa pravne osobe koje rade neki projekt na blockchainu i izazovi s kojima se oni susreću poprilično se razlikuju od onih na koje će naići fizičke osobe koje u kripto uglavnom ulažu. Takve osobe koje su zapravo potrošači čini mi se nedovoljno poznaju svoja prava pa misle da nešto treba biti eksplicitno navedeno da se odnosi na kriptovalute da bi bilo primjenjivo. To naprosto nije točno jer je zavaravajuće oglašavanje, varanje, nepoštivanje GDPR-a i slično jednako kažnjivo kad su u pitanju kriptovalute kao i kad je posrijedi bilo koji drugi proizvod ili usluga. O tome ćemo imati prilike čuti na nadolazećoj konferenciji Money Motion.
Kako se dokumenti mogu ovjeriti s pomoću blockchain tehnologije? Možete li mi navesti neki primjer?
– Na blockchainu postoji više projekata koji razvijaju ili su već razvili rješenja za vremensko označavanje (time-stamping) nekog dokumenta. No, za samu ovjeru koja bi imala punu snagu u pravnom prometu i dalje je potrebno sudjelovanje javnih bilježnika. Cjelovitu online ovjeru dokumenata na daljinu riješio je austrijski startup Notarity koji će imati svoj štand na Money Motionu gdje će demonstrirati primjerice kupnju nekretnine online ili davanje punomoći iz Amerike u Hrvatsku.
Koliko se u praksi koriste pametni ugovori? Na koji način i u kojim slučajevima najčešće?
– Pametni ugovori i dalje su se prvenstveno zadržali u svijetu financija odnosno financijskom paralelnom svemiru koji na blockchainu nazivamo DeFi (decentralizirane financije). Često čujem prizvuk razočarenja kolega odvjetnika kad shvate da to zapravo nisu neki magični online ugovori, a pitanje je jesu li uopće i ugovori. Sam naziv ‘pametni ugovor‘ pomalo je nes(p)retan zato što ne odgovara samom sadržaju takvih protokola. Bolji prijevod bi nažalost bio ‘nemilosrdni ovršitelj‘, ali to već ne zvuči privlačno.
Jedan od prvih autora koji je pisao o pametnim ugovorima usporedio ih je s automatima za prodaju grickalica ili kave. To je dakle sustav koji ne provjerava pretpostavke ili ovlaštenje osobe koja njime rukuje već postupa po nalogu i za ubačena sredstva daje neku protuvrijednost. Takvi su i pametni ugovori na blockchainu samo što je sve digitalno i obično se ubacuje jedan token da bi se dobio drugi. To je potpuno simplificirano, ali možda najplastičnije objašnjenje.
Na koji način se kriptovalute i NFT-ovi mogu prenijeti na nasljednike (npr. u slučaju smrti)? Što je u tom slučaju bitno znati?
– Do nekidan bi odgovor bio – nikako. Međutim, s predstavljanjem novog standarda ERC-4337 i account abstractiona je jedan od vodećih protokola Ethereum ponudio rješenje za taj problem. Usvajanjem tog standarda omogućit će se dvofaktorska autentifikacija, programatsko imenovanje osobe od povjerenja ili čak i odvjetnika posredstvom kojeg bi se moglo oporaviti izgubljene privatne ključeve (svojevrsna blockchain-lozinka) ili odrediti nasljednika. Upravo izostanak centraliziranog mjesta kojem se možete obratiti u slučaju gubitka kontrole nad svojim računom je vjerojatno vodeći razlog za oprez pri ulasku u taj svijet i mišljenja sam da bi uspjeh ovog rješenja uvelike pomogao trasirati put blockchainu u mainstream.
Osim toga, postoji jedan hrvatski projekt koji je doduše tek u fazi ideje, ali koji ima za cilj riješiti nasljeđivanje kripto-imovine putem OIB-a. Plan je da se svakodnevnim slanjem upita u bazu OIB-a potvrđuje da je osoba živa sve dok sustav ne vrati informaciju da OIB više nije aktivan što se događa jedino kad netko umre čime bi se pokrenuo mehanizam raspoređivanja sredstava prema unaprijed određenom ključu.
Plaća li se u tom slučaju porez na nasljeđivanje?
– Što se poreza na nasljeđivanje tiče, on se na kriptovalute primjenjuje jednako kao i na bilo koju drugu imovinu, uz jednu razliku – teoretski je kriptovalute moguće nasljediti iako njima ne možete raspolagati. Takve situacije se nadamo da bi ERC-4337 koji se razvijao gotovo deset godina mogao riješiti.
Koliko su kripto prevare česte i na koji se način one najčešće događaju?
– Rekao bih da su relativno česte. Naravno da su prisutnije kad je kripto popularniji u periodima tzv. bull marketa ili rasta tržišta, ali to ne znači da im ne treba posvetiti pozornost i sada kad su zbog tzv. bear marketa možda nešto rjeđe. Na panelu na Money Motionu propitat ćemo oglašavanje tih prevara, međuinstitucionalnu suradnju državnih tijela, ali i od predstavnika američkog Ministarstva pravosuđa saznati što se zapravo krije iza takvih prevara i kamo ukradena sredstva odlaze te što se njima financira.
U kojim se industrijama i poslovima trenutno najviše primjenjuje blockchain tehnologija?
– Ako ćemo po industrijama, onda svakako IT i financije. Što se samih poslova tiče, blockchain se snažno razvija u smislu programiranja i razvoja projekata temeljenih na toj tehnologiji. Ali svi zapravo čekamo da se blockchain kao Web3 odmakne od tih logičnih prvih dodirnih točaka s Web2 svijetom i otisne se prema tradicionalnijim industrijama. Tu vidim veliku priliku za NFT-jeve koji već polako nadilaze primjenu kao puko digitalno kolekcionarstvo i nalaze si mjesto i u prodaji ulaznica, turizmu pa čak i glazbi jer je Spotify baš nedavno predstavio posebne playliste koje će biti dostupne samo onima koji imaju NFT koji ih otključava. Mislim da će nadolazeće godine biti vrlo zanimljive i dinamične.
Kako će daljnji razvoj tehnologije, konkretno blockchaina, utjecati na budućnost poslovnih procesa?
– Smatram da su svi oni koji negiraju primjenjivost te tehnologije izuzetno hrabri i možda ne bi bilo zgorega da reevaluiraju svoje stavove kako im se ne bi dogodio Nokia moment. Blockchain u budućnosti vidim tako da ga ne vidim; smisao neke tehnologije je da ju svi koriste bez puno muke, a ne da pripada šačici eksperata. Jednako kao što sad dodirujemo ekrane mobitela da postignemo željeni učinak, a zapravo ne znamo koji su se procesi u pozadini odvijali, tako vjerujem da će i blockchain u budućnosti biti tihi motor ispod haube, ali će sve više ljudi biti spremno sjesti za volan i samouvjereno se voziti Web3 autocestom.