Na konferenciji GameChanger u Zagrebu, u dvorani 3 čiji je lajtmotiv bio web3 i blockchain, održan je panel pod nazivom Decentralized Social Media: The Role of Blockchain Technology. Panelisti su bili Kristijan Škarica, suosnivač Gepeka, Strahinja Vukoičić, suosnivač Moonstrucka, te Marko Borovina, suosnivač i COO Ceres Blockchain Solutionsa, a moderator sviha panela u dvorani bio je Stipe Plejić, izvršni dirketor Endemica. Razgovarali su o potencijalu blockchain tehnologije za poboljšanje sigurnosti i transparentnosti u društvenim mrežama te izazovima s kojima se suočavaju decentralizirane platforme.
Škarica je započeo raspravu ističući kako trenutno ne vidi nijednu decentraliziranu društvenu mrežu koja je do sada postala mainstream ili stekla širu popularnost izvan kripto zajednice. Kao primjeri su navedene mreže Friend.tech i Lens Protocol, ali ni one nisu dosegle dugoročniji uspjeh ili privukle širu publiku izvan kripto prostora.
Svi panelisti su se složili da je najveći izazov za decentralizirane društvene mreže korisničko iskustvo (UX). Vukoičić je naglasio da je UX kronični problem cijelog web3 sektora, ističući kako je rukovanje walletima, upravljanje privatnim ključevima i sigurnost često zbunjujuće i nepraktično za prosječnog korisnika. Upravo ti tehnički izazovi predstavljaju najveću prepreku masovnoj adopciji web3 platformi.
Postavilo se i pitanje koliko korisnicima zaista znači privatnost. U tom kontekstu spomenut je Telegram, aplikacija koja je od samog početka stavljala naglasak na privatnost. No, situacija se promijenila kada je njen osnivač, Pavel Durov, bio uhićen, a tvrtka je odlučila počela ustupati podatke vladama i državnim tijelima. Iako Telegram nije decentralizirana platforma, privukla je pažnju zbog svoje orijentacije prema privatnosti.
Škarica je istaknuo da, iako cijeni što Telegram nije dijelio korisničke podatke, razumije i moralnu dilemu koju tvrtka ima u borbi protiv terorizma, prijevara i drugih zloupotreba. Međutim, panelisti su zaključili da je važno napraviti razliku između decentralizacije i privatnosti. Telegram, iako aplikacija fokusirana na privatnost, funkcionira slično kao i druge velike tehnološke kompanije, a privatnost je bila njihov ključni ‘use case’.
Panelisti su se složili da decentralizirane društvene mreže, poput Telegrama, imaju potencijal privući ljude u web3 svijet, ali ih još uvijek ne mogu dugoročno zadržati. Iako blockchain i web3 postoje desetak godina, smatraju da je sektor još uvijek u ranoj fazi razvoja, s puno neiskorištenog potencijala.
Zaključak je da su decentralizirane mreže i blockchain tehnologija vrlo obećavajući, no pred njima stoji dug put do šire adopcije. Tek kada se riješe izazovi vezani uz korisničko iskustvo i tehnološku kompleksnost, web3 društvene mreže mogu imati šansu da postanu novi standard u svijetu digitalne komunikacije.
Na drugom panelu pod nazivom Music NFT, Copyrights, and Royalties, okupili su se stručnjaci iz glazbene industrije i pravnici kako bi raspravljali o potencijalu i izazovima primjene NFT tehnologije u glazbi. Panelisti su bili Marijana Šarolić Robić, potpredsjednica i pravna stručnjakinja u Cro startupu, Vlaho Hrdalo, predsjednik UBIK-a, Tin Šarić, suosnivač BitX.hr-a, te Želimir Babogredac, izvršni direktor Croatia Recordsa.
NFT-ovi u glazbenoj industriji trenutno su nišna tema, istaknuo je Šarić, koji smatra da je tehnički vrlo jednostavno pjesmu staviti na blockchain, no najveći problemi nastaju nakon njenog izdavanja. Blockchain tehnologija nudi brojne prednosti, poput frakcionaliziranja vlasništva pjesama, čime fanovi mogu postati suvlasnici glazbenih djela te ostvarivati pravo na tantijeme.
Babogredac, s bogatim iskustvom u glazbenoj industriji, podsjetio je na paralelu s procesom digitalizacije, koji je u glazbenoj industriji započeo krajem 90-ih godina. Digitalizacija, po njegovom mišljenju, nije bila samo promjena formata, već cjelokupan kompleksni proces, što bi moglo poslužiti kao pouka za usvajanje blockchain tehnologije u ovom sektoru.
Moderator Plejić postavio je pitanje o trenutnom statusu NFT sektora, koji se trenutno čini kao da je ‘na dnu’. Upitao je paneliste vjeruju li da će se tehnologija vratiti u središte pozornosti. Šarić je odgovorio kako je NFT adopcija u područjima gaminga i real world asseta (RWA) trenutno najveća ikada, dok je hype oko digitalnih collectiblea, nekada popularnih ‘sličica’, znatno opao. NFT-ovi kao kolekcionarski predmeti više nisu toliko atraktivni, no tehnologija ostaje obećavajuća u specifičnim sektorima.
Babogredac je iznio zanimljivu perspektivu, upitavši ima li u Hrvatskoj dovoljno talenta i motiva za primjenu NFT-ova u glazbenoj industriji. Dok je tehnologija mlada, ona je već prisutna u sektorima umjetnosti, nekretnina i glazbe, no pitanje je kako će se dalje razvijati.
Jedan od ključnih problema u primjeni NFT-ova, posebno u Europi, jest regulacija. Šarolić Robić i Hrdalo, oboje pravnici, istaknuli su da čak i oni, koji su svakodnevno uključeni u regulatorna pitanja, nailaze na poteškoće u razumijevanju složene EU regulative. Previše je slojeva i nejasnoća, što usporava usvajanje novih tehnologija poput blockchaina i NFT-ova u industriji.
Iako je NFT sektor trenutno u fazi transformacije, tehnologija nudi velike mogućnosti za glazbenike i fanove, pogotovo u domeni vlasništva i tantijema. No, panelisti su se složili da je dug put pred nama, s brojnim izazovima u smislu korisničkog iskustva, regulative i masovne adopcije. Unatoč tome, potencijal koji blockchain donosi u glazbenu industriju, posebno kroz NFT-ove, mogao bi značajno promijeniti način na koji konzumiramo i sudjelujemo u glazbenim pravima u budućnosti.