Vijeće Europske unije je nedavno postiglo dogovor o novoj kripto regulativi kojoj je cilj sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma. Na razini EU i u Hrvatskoj trgovanje kriptovalutama nije regulirano propisima iz područja financijskih usluga, osim u dijelu sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma. To je regulirano ‘Petom direktivom Europske unije o sprječavanju pranja novca‘, koja je na snagu stupila 10. siječnja 2022 i koju je Hrvatska među prvima implementirala. Nakon Pete direktive, Europska komisija je predstavila i novi regulacijski set naziva MiCA (Markets in Crypto-assets Regulation), kojemu je cilj regulirati subjekte koji pružaju usluge povezane s kriptoimovinom, primjerice usluge skrbništva i upravljanja kriptoimovinom u ime trećih strana te savjetovanja o kriptoimovini.
Dopuna regulative
Sada stiže i dopuna svih tih mjera ili nastavak regulatornog pritiska Unije prema kriptovalutama, a sve pod egidom sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.
Nova regulativa širi se naravno i na cijeli kripto sektor, što će sve pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom obvezati da provode dubinsku analizu svojih stranaka. Zapravo i dalje je riječ o setu regulacijskih mjera MiCA koje će se samo dodatno osnažiti i postrožiti. U svojem stajalištu Vijeće tako zahtijeva od pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom poput mjenjačnica, da primjenjuju mjere dubinske analize stranke pri izvršavanju transakcija u iznosu od tisuću ili više eura. To znači da ćete morati dokazati porijeklo imovine i mjenjačnici ako tamo odlučite kupiti bitcoin ili neku drugu kriptovalutu, a kako će to izgledati pitali smo ljude iz Electrocoina koji su nam to malo pobliže objasnili.
- Mjenjačnice i burze će morati tražiti porijeklo imovine za povremene transakcije koje izvršavaju po nalogu svojih klijenata, a u iznosu od 1.000,00 EUR naviše. Mjenjačnice i burze porijeklo će imovine zahtijevati prvenstveno u kontekstu sprečavanja pranja novca, odnosno AML pete direktive, na teritoriju Republike Hrvatske počevši od 1.1.2023. To će se činiti zato što je Republika Hrvatska po preporuci Moneyvala i same 5. direktive, izmjenama i dopunama zakona objavljenjima u NN 151/22 od 22.12.2022., ovu obvezu unijela u Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma (ZSPNFT). Ovim je izmjenama prag za provođenje dubinske analize i to specifično za pružatelje usluga povezanih s virtualnom imovinom, snižen na iznos od 1.000,00 EUR. Dakle, dubinsku će analizu na ovaj prag od 1000,00 EUR morati izvršavati i drugi pružatelji usluga, ne samo mjenjači (tako i pružatelji usluga privatnih kripto novčanika ili skrbništva nad kriptovalutama, kao i procesori plaćanja virtualnom imovinom) – rekao nam je Nikola Rečić iz Electrocoina.
Znači li to da kad dođemo u mjenjačnicu i hoćemo kupiti neki kripto za 1000 eura, moram dokazati mjenjačnici od kuda mi tih 1000 eura, pitali smo i Nikolu Škorića, osnivača i direktora Electrocoina, koji kaže da je eksplicitan odgovor na ovo pitanje: ne nužno.
Zatim je toi objasnio da i svaki laik može razumjeti.
- Kad dođeš u mjenjačnicu i hoćeš kupiti neki kripto za 1000 eura, ne moraš odmah DOKAZATI mjenjačnici od kuda ti tih 1000 eura, ali moraš KAZATI mjenjačnici od kuda ti tih 1000 eura. Naprosto će te pitati da ispuniš formular koji si vjerojatno već vidio u banci ili sličnoj financijskoj instituciji i na formularu ćeš zaokružiti ili napisati otkud ti novac. Nakon što KAŽEŠ mjenjačnici otkud ti tih 1000 EUR, mjenjačnica ti može ili vjerovati ili te tražiti da to i DOKAŽEŠ. Dakle, moraš im reći otkud ti novac, a ako te odluče pitati dokaze, onda im moraš i dokazati – objašnjava Škorić.
Ova će se direktiva, dakle, većinom odnositi na centralizirane kripto burze i mjenjačnice, a ponajviše na one servise koji pružaju usluge skrbništva nad kripto imovinom koristeći burzovne novčanike.
Privatni kripto novčanici neće biti obuhvaćeni DAC direktivom.
Sukladno tome, prijavljivat će se svi oblici mjenjačkih poslova i transfera kriptovaluta na centraliziranim servisima, što znači da će se prijavljivati i transakcije svakog poslovnog subjekta ili pojedinca koji je korisnik usluga pružatelja koji je dužan prijavljivati transakcije po DAC direktivi.
- Ova se direktiva odnosi i na kripto platne procesore poput našeg PayCeka → ako trgovac prihvaća kripto plaćanja putem pružatelja usluga vezanih uz kripto imovinu koji je dužan podnositi izvješća po DAC direktivi, njegovi će klijenti također morati biti prijavljeni kao korisnici kripto imovine prilikom prijavljivanja transakcija. To znači da će trgovci od kupca tražiti izvršavanje potpunog KYC protokola (know your customer) kako bi im omogućili izvršenje uplata u kriptovalutama – zaključuju iz Electrocoina.