Zbog Porezne se mora čuvati evidencija stjecanja kripto imovine

Priče o ogromnim zaradama na kriptovalutama svima su poznate, no te zarade kao i sve ostale, moraju proći povećalo zakona. S obzirom na to da se u Hrvatskoj kriptovaluta smatra oblikom imovine, svi dobici ili gubici od kupnje i prodaje digitalne imovine ili trgovanja njome podliježu porezu na kapitalnu dobit.

 

U Poreznoj upravi Ministarstva financija napominju da Zakonu o porezu na dohodak propisuje način utvrđivanja i plaćanja poreza na dohodak od kapitala te je porezni obveznik, imatelj financijske imovine sam obvezan obračunati, obustaviti i uplatiti porez na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka do posljednjeg dana mjeseca veljače tekuće godine za sve kapitalne dobitke ostvarene u prethodnoj godini, umanjene za ostvarene kapitalne gubitke i dostaviti izvješće JOPPD Poreznoj upravi prema svom prebivalištu/uobičajenom boravištu.

 

Pravilnikom o porezu na dohodak propisana je pak obveza prijave, odnosno podnošenja izvještaja i o kapitalnim dobicima koji ne podliježu oporezivanju.

 

- Plaćeni porez na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka smatra se konačno plaćenim porezom, odnosno porezni obveznici za tako ostvaren dohodak ne mogu podnijeti godišnju poreznu prijavu niti se za tako ostvaren dohodak provodi poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza.

 

Porezni obveznik koji ostvari dohodak od kapitala izravno iz inozemstva obvezan je, radi osiguranja podataka potrebnih za utvrđivanje poreza, ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema njegovu prebivalištu ili uobičajenom boravištu podnijeti prijavu radi upisa u registar obveznika poreza na dohodak na Obrascu RPO – istaknuli su u Poreznoj upravi.

Poreznom obvezniku koji bi ulagao u kriptovalute Ivica Milčić, predsjednik uprave Andersen porezno savjetovanje, savjetuje da kod značajnijih iznosa ulaganja čuva dokaze o uplati inicijalnog ulaganja i dokaz o stjecanju kriptoimovine. Dokaz o uplati je, objašnjava, najčešće potvrda o provedenom nalogu za plaćanje, izvadak iz banke, ali i bilo koji drugi dokument koji je dokaz o provedenoj platnoj transakciji.

 

Potrebno je i pohranjivati transakcije koje su odrađivane tijekom godine, jer je evidencija provedenih transakcija stjecanja i prodaje kriptoimovine podloga za obračun poreza na dohodak kod fizičkih osoba, a kod pravnih to je knjigovodstvena dokumentacija na temelju koje se bilježe provedene transakcije u poslovnim knjigama. Do te evidencije, napominje, nije teško doći zato što regulirane platforme za trgovanje bilježe povijesno sve transakcije određenog ulagatelja prema njegovim korisničkim podacima.

 

- Problem nastaje kada nije moguće dokazati datum stjecanja ili početno ulaganje jer tada nije lako Poreznoj upravi u slučaju zahtjeva s njihove strane za pojašnjenjem dokazati vremensko razdoblje držanja. Kod trgovačkih društava sve te aktivnosti su sastavni dio obveznog evidentiranja u računovodstvu i iskazivanja u financijskim izvještajima. Upravo, nemogućnost dokazivanja datuma stjecanja, porijekla imovine i izvora zarade najveći su problemi kod poreznog obveznika fizičke osobe vezani uz kriptoimovinu. Obveznici često ne znaju da su obvezni prijaviti dobitke od trgovanja kriptovalutama, recimo pri konverziji u fiat valute ili kupnji dobara i usluga.

 

Zbog nedostatka točne evidencije o datumu, iznosu, vrsti kriptovalute, ulaznim i izlaznim vrijednostima ne mogu dokazati stvarne dobitke/gubitke te pogrešno obračunaju porez. Za izbjegavanje ovih problema posebno kod fizičkih osoba preporuka je svakako voditi detaljnu evidenciju. Za ovu evidenciju porezni obveznici mogu sami sastaviti određena rješenja, ali i mogu koristiti dostupna programska rješenja i alate koji omogućuju generiranje poreznih izvještaja. Kod pravnih osoba gubitak kriptoimovine, a koji se ne može opravdati poput gubitka ključeva ili uništenje medija za prijenos podataka, rezultira najmanje porezno nepriznatim troškom – upozorio je Milčić.

Kriptoimovinu, nastavlja, moguće je steći rudarenjem kod kojeg dolazi do potvrđivanja transakcija i stvaranja novih jedinica kriptovaluta te se rudar nagrađuje novim jedinicama imovine, airdropom (promotivno se besplatno dijeli nova kriptovaluta ili tokeni) ili stakingom (sredstva se zarađuju zadržavajući kovanice ili tokene slično kao kod štednje u banci).

 

Za fizičke osobe, rekao je, prihod od rudarenja smatra se drugim dohotkom uz obvezu plaćanja poreza i doprinosa (mirovinskog, zdravstvenog) te podnošenja JOPPD obrasca u roku 30 dana od primitka. Ako se rudarenjem obveznik bavi stalno i organizirano, dužan je registrirati samostalnu djelatnost i oporezuje se prema pravilima za obrt.

 

Za Milčića porezno najpovoljnija opcija je rudarenje putem trgovačkog društva (d.o.o.), a staking, airdrop, hardfork (razdvajanje kriptovaluta, rascjep u blockchain mreži) i slični pasivni prinosi također se tretiraju kao drugi dohodak. Obveznu dokumentaciju čine izvodi iz e-novčanika, ugovori, potvrde mjenjačnica i kartični promet. Milčić ističe da je ovakav tip zarade vrlo teško otkriti poreznim tijelima, no regulirane mjenjačnice razmjenjuju podatke s nadležnim tijelima, banke su dužne dostavljati promete po računima u Poreznu upravu i sve je teže, gotovo nemoguće opravdati neoporezivane izvore dohotka. 

 

- Najveći je problem kada porezni obveznik sam ne odradi prijavu, a Porezna uprava utvrdi da je došlo do povećanja imovine koje obveznik ne može objasniti zakonitim izvorom sredstava odnosno ne može dokazati podrijetlo sredstava. Razlika se smatra dohotkom koji se oporezuje. Porezna uprava uspoređuje podatke o prihodima i imovini poreznih obveznika, uključujući javno dostupne podatke i one iz sustava razmjene s drugim institucijama. Ako utvrdi znatna odstupanja između prijavljenih primitaka i stečene imovine ili potrošnje, poziva obveznika da dokaže izvor sredstava putem posebnog obrasca.

 

U slučaju da obveznik ne odgovori ili ne dostavi vjerodostojne dokaze, Porezna uprava pokreće postupak utvrđivanja drugog dohotka. Postupak se odnosi na imovinu stečenu unutar zastarnih rokova, a dokazi moraju biti vjerodostojni i potkrijepljeni ispravama. Zaradu od kriptoimovine koja nije oporeziva treba isto prijaviti Poreznoj upravi upravo kako bi se izbjegle navedene situacije oko nemogućnosti opravdanja dohotka – istaknuo je Milčić. 

Vrijeme je za uvođenje reda

I Mirjana Marinković, direktorica tvrtke Sapientia Nova, slaže se da najčešći problemi uključuju nedostatak evidencije i dokumentacije, ali i nesvjesno oporezive transakcije putem kripto kartica poput recimo plaćanja kave Binance karticom koja predstavlja oporezivu isplatu u fiat valuti, potom neprepoznavanje utjecaja različitih vrsta transakcija na porezni tretman ili korištenje nereguliranih platformi.

Rješenje za te teškoće prema njezinom mišljenju je pravodobno stručno savjetovanje, integracija podataka iz više walleta i kvalitetna evidencija. Podsjetila je da će se od 2026. godine podaci automatski dijeliti putem DAC8, europske direktive koja obvezuje pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom da izvješćuju porezne uprave država članica o transakcijama i identitetu korisnika, pa je stoga sada pravo vrijeme za uvođenje reda u dokumentaciju. 

 

- Važno je razlikovati fizičke osobe ulagatelje od pravnih osoba koje posluju kao pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom (npr. zamjena, skrbništvo, ICO). Čak i među pravnim osobama razlikujemo investicijsku aktivnost od poslovne djelatnosti. Ovisno o tome primjenjuju se različiti računovodstveni standardi (HSFI, MSFI) te obveze prema Hanfi i HNB-u. Složene evidencije zahtijevaju stručan pristup, osobito ako korisnik ima više walleta i više od 50 transakcija godišnje. Za početnike s jednim walletom i ograničenim brojem tokena, vjerujemo da uz malo uputa, mogu i samostalno ispuniti svoje obveze – tvrdi Marinković.