Lider invest
StoryEditor

Energično središte željno Sunca i vjetra

22. Listopad 2022.

Ukupno 481 tvrtka sa sjedištem u Gradu Zagrebu, 75 tvrtki iz Zagrebačke županije, 18 iz Karlovačke i 12 iz Sisačko-moslavačke našle su svoje mjesto u 1000 najboljih hrvatskih tvrtki prema novostvorenoj vrijednosti u 2021. godini. Planovi su im usmjereni prema održivom poslovanju

U Zagrebu i središnjoj Hrvatskoj smjestile su se neke od najboljih hrvatskih tvrtki. Samo u Zagrebu nalazi se 481 tvrtka koja ulazi u 1000 najboljih prema novostvorenoj vrijednosti u 2021. godini, što je daleko najviše u Hrvatskoj. Zagreb slijedi Zagrebačka županija sa 75 tvrtki u najboljih 1000, 18 najboljih posluje iz Karlovačke te 12 iz Sisačko-moslavačke.

No bez obzira na plasmane na rang-ljestvicama trenutačno se sve tvrtke suočavaju s energetskom krizom, inflacijom i izazovima s opskrbom sirovinama. Poslovanje stoga prilagođavaju kriznim okolnostima, ali od ulaganja uglavnom ne odustaju.

Spasonosni obnovljivi izvori

Hrvatska, pa tako i Hrvatska elektroprivreda, suočene su s najtežom energetskom krizom u razdoblju od završetka Domovinskog rata do danas, smatra predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić. Provedba mjera, dodao je, u sklopu jesenskog paketa i paketa mjera iz veljače ove godine, kako je i očekivano, odrazit će se na financijski rezultat HEP-a.

– Prema ulaznim parametrima u ovom trenutku, učinak jesenskog paketa mjera koji se odnosi na električnu energiju i ogrjevnu toplinu iznosi 5,9 milijardi kuna za razdoblje od 1. listopada 2022. do 31. ožujka 2023. godine. Mjere za plin traju do 31. ožujka 2024. godine. Prema preliminarnim razmatranjima, ne očekujemo da će primjena tih mjera imati veći utjecaj na poslovni rezultat HEP grupe.

Kao i koronakrizu, HEP je zahvaljujući dobrim financijskim pokazateljima te odgovornom upravljanju financijskim položajem i likvidnošću u posljednjih nekoliko godina i aktualnu energetsku krizu dočekao snažan i kvalitetno pripremljen. U lipnju ove godine Vlada je HEP-u dala jamstvo za kreditno zaduženje u svrhu pravodobne nabave potrebne količine energenata, s ciljem pouzdane i sigurne opskrbe energijom na teritoriju Hrvatske.

Nastavljamo i započete investicije, od kojih se ističe druga faza Hidroenergetskog sustava Senj (HES Kosinj/HE Senj2), s povećanjem instalirane snage za 412 MW i vrijednosti 3,45 milijardi kuna i kombi-kogeneracijski blok u Elektrani-toplani Zagreb (150 MWe/114 MWt) vrijedan 900 milijuna kuna, koji će biti pušten u rad iduće godine – rekao je Barbarić.

HEP, napomenuo je, nastavlja i radove na projektima sufinanciranima iz fondova Europske unije: revitalizaciju vrelovodnog sustava u Zagrebu (700 milijuna kuna) i Osijeku (79 milijuna kuna) te provedbu pilot-projekta uvođenja naprednih mreža (177 milijuna kuna). Barbariću su na prvom mjestu ulaganja u sigurnost opskrbe i pouzdanost funkcioniranja ključne energetske infrastrukture – elektrana te prijenosne i distribucijske mreže, a za realizaciju investicija iskoristit će sve raspoložive izvore sredstava, uključujući i EU fondove.

– Ulaganja u nove proizvodne objekte, s naglaskom na obnovljive izvore energije i jačanje mreže radi prihvata novih OIE-a, nemaju alternativu u okolnostima aktualnog rasta cijena energenata i električne energije na europskim i svjetskim tržištima i nastojanja EU da smanji ovisnost o uvozu energenata iz Rusije.

Ove godine je tako u redovni pogon ušla šesta sunčana elektrana, SE Stankovci (2,5 MW), a u probnom radu je SE Obrovac (7,35 MW). Grade se još četiri sunčane elektrane, od kojih se izdvajaju Donja Dubrava i Radosavci, obje s 9,9 MW priključne snage. U ovom trenutku u različitim fazama razvoja imamo 60-ak projekata OIE ukupne snage oko 1400 MW i procijenjene investicijske vrijednosti 11 milijardi kuna – iznosi Barbarić.

Samo nužno

Zbog poznatih okolnosti na tržištu prirodnog plina Petrokemija d.d. je u zastoju proizvodnje od ožujka 2022., ističe Davor Žmegač, predsjednik Uprave Petrokemije, te je optimizacija poslovanja mjerama kriznog menadžmenta zaustavila sva ona ulaganja i investicije koji nisu nužni radi osiguranja likvidnosti.

Prema Žmegačevu mišljenju, Petrokemija tako do kraja godine završava uvođenje novog ERP sustava vrijednog dva milijuna eura, projektiranje i pripremu dokumentacije dijela postrojenja Amonijak s ciljem smanjivanja CO2 (ove godine planirano 1,5 mil. eura) i druge ključne investicije u sigurnost i efikasnost na razini 10 milijuna eura. Sve ostale investicije su odgođene, tvrdi, a ključni su izazovi održavanje likvidnosti, sigurnosno-tehnološke operativnosti i ljudskih potencijala tvornice u uvjetima zaustavljanja proizvodnje, i to da bi se održale pretpostavke za pokretanje proizvodnje kada se normaliziraju cijene plina.

U Zagrebačkoj i Sisačko-moslavačkoj županiji Ina nastavlja s projektima i ulaganjima u istraživanje i proizvodnju nafte i plina, naglasio je Hrvoje Glavaš, direktor Strateškog razvoja i javnih poslova u Ini. Okreću se i zelenim tehnologijama u skladu s razvojnim Ininim smjernicama u skladu sa strategijom ‘Shape Tomorrow 2030+‘ Mol grupe.

– U Molvama i Sisku gradimo dvije solarne elektrane, koje će zajedno proizvoditi 16.000 MWh električne energije na godinu, kolika je i prosječna potrošnja 4800 kućanstava u Hrvatskoj. Za industrijsku lokaciju u Sisku ispitujemo i druge održive alternative. Zainteresirani smo i za potencijale korištenja geotermalne energije, kao i proizvodnju zelenog vodika – najavljuje Glavaš.

Inflatorni dodatak

Ina planira osnažiti ulaganja u istraživanje i proizvodnju nafte i plina te uz projekte na plinskim poljima na Jadranu snažno ulaže u one na kopnu. Na području Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije nalaze se neka od već otkrivenih i potvrđenih plinska ležišta, koja prema Glavašu mogu pridonijeti traženom povećanju proizvodnje od deset posto ako se ubrza dobivanje dozvola.

– Ina je najveći investitor u Hrvatskoj te je trenutačno u velikom investicijskom ciklusu, od čega je najveći četiri milijarde kuna vrijedan projekt unapređenja Rafinerije nafte Rijeka, a tu je i više od milijardu kuna vrijedan projekt razrade plinskih polja na Jadranu.

U projekt EOR, koji je tehnologijom uglavnom smješten na području Ivanić Grada, kompanija je dosad uložila više od milijardu kuna te je ostvarila novu proizvodnju nafte i plina uz trajno skladištenje ugljikova dioksida u iscrpljena naftna polja, čime smanjujemo ispuštanje CO2. Projekt, pak, modernizacije maloprodajne mreže Ina je započela 2010., a 2016. počelo je uvođenje gastronomskoga koncepta Fresh Corner, koji traje i danas. Dosad je u projekt uloženo više od milijardu kuna. Ina pomaže i svojim radnicima pa je tako u kolovozu donesena odluka o isplati jednokratnog inflatornog dodatka u visini od pet posto godišnje bruto plaće – nabraja Glavaš.

Planirana ulaganja

Koronakriza, ali i nestabilna politička situacija u svijetu, još jednom su potvrdile da je pokretanje vlastite proizvodnje lijekova i dodataka prehrani bila dobra poslovna odluka, uvjerena je Jasenka Joukhadar, oralna kirurginja i vlasnica grupacije Joukhadar. EU donosi mjere za vraćanje proizvodnje lijekova na europsko tlo kako bi se izbjegle nestašice, a grupacija Joukhadar planira ulaganja u povećanje postojećih kapaciteta tvornice Yasenka.

– Planiramo ulaganje u nabavu novih strojeva te pripremamo projekte u segmentu razvoja novih oblika i usluga kao i informatičkoj modernizaciji poslovanja. Postojeći kapaciteti trebala bi zadovoljiti potrebe proizvodnje i prodaje za iduće dvije godine uz pretpostavku rasta od 30 posto na godinu. S ciljem osiguranja zelene tranzicije na obnovljive izvore energije, namjeravamo uložiti i u solarne panele, bojler na solarnu energiju i zamijeniti rasvjetna tijela LED rasvjetom.

Za te projekte tražimo vanjski izvor financiranja. Procjena ukupne panirane investicije prelazi dva milijuna eura, a prošle godine uložili smo i četiri milijuna eura u novi distributivni centar Medical Intertradea od 3000 četvornih metara u Vukovaru. No uz enorman rast cijena energenta i radne snage, inflaciju i prijeteći rast kamatnih stopa manevarske su mogućnosti veledrogerija minimalne – ocijenila je Joukhadar.

Upozorila je da veledrogerije ne mogu rast ulaznih troškova kompenzirati rastom veleprodajnih cijena. Cijene lijekova i medicinskih proizvoda, kao i marža veledrogerija, navela je, regulirane su pravilnicima koje donosi Ministarstvo zdravstva i veledrogerije ih moraju prodavati po unaprijed određenim i nepromjenjivim cijenama.

Nadalje, veledrogerije čuvaju lijekove i medicinske proizvode u termoreguliranim skladištima, a dostavljaju ih u termoreguliranim vozilima. To je za Joukhadar osnovni razlog za malu mogućnost racionaliziranja potrošnje energenata i smanjenje ionako male profitne marže. Podsjetila je i na tradicionalni problem naplate i posljedičnu nelikvidnost, a u proizvodnji izazove vezane uz proširenje asortimana i otvaranje novih tržišta.

Mogu i kriptovalute

Ivana Džakula, direktorica Sektora poslovne podrške u Konzumu, iznijela je da su najveća ulaganja dosad obuhvaćala velike investicije u povećanje energetske učinkovitosti te u modernizaciju maloprodajne mreže. Postavljanjem samonaplatnih blagajni u prodavaonicama Konzum omogućuje veću protočnost i bržu kupnju, a kao jedan od rijetkih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj i svijetu naglasila je da omogućuje plaćanje kriptovalutama u svim prodavaonicama i online.

– Nedavno smo uveli i tehnologiju elektroničkih cijena u prvoj pilot-prodavaonici. Sve to pridonosi povećanju operativne učinkovitosti pa smo, primjerice, u protekloj godini zamjenom opreme, pojednostavnjenjem i digitalizacijom procesa te smanjenjem administrativnih poslova dodatno uštedjeli više od 46.000 radnih sati, a u idućem razdoblju planiramo uštedjeti još 30.000.

U svim našim objektima ulažemo u energetski učinkovitiju i štedljiviju LED rasvjetu, koja će do kraja ove godine biti postavljena u gotovo svim maloprodajnim objektima u Hrvatskoj. Do kraja ove i u sljedećoj godini otvorit ćemo još novih prodavaonica te preurediti dio postojećih. Zahvaljujući ulaganju u operativnu učinkovitost, modernizaciju i širenje maloprodajne mreže uspjeli smo lani ostvariti rekordne poslovne rezultate – navela je Džakula.

Ohrabrujuća sezona

U PIK-u Vrbovec plus u tijeku je gradnja nove klaonice vrijedne više od 60 milijuna kuna, a unatoč svim izazovima na tržištu, završetak klaonice Matej Bakšić, direktor poslovnog razvoja i strategije u PIK-u Vrbovec plus, očekuje sredinom 2023. godine. PIK je također ove godine nastavio investirati u nove prostore i modernizaciju četiri regionalna skladišta te je nabavio 30 novih teretnih vozila i započeo implementaciju WMS sustava, čime će se do kraja 2023. standardizirati sustav upravljanja skladištima.

– S Fortenova grupom pripremamo strateške smjernice i projekte koji u sljedećoj godini uključuju investicije u smanjenje potrošnje skoro svih vrsta energenata (električne energije, plina, vode), od čega će najveći efekt donijeti planirana implementacija solarne elektrane. Za povećanje kapaciteta proizvodnih segmenata, automatizaciju proizvodnje, zamjenu opreme i informatizaciju sustava planirano je ukupno više od 40 milijuna kuna na godinu.

Ukupna vrijednost svih investicija u PIK-u Vrbovec posljednjih 15 godina iznosi više od 1,2 milijarde kuna, a uz novu klaonicu, najvažnije investicije su rasjekaonica i pakirnica svježeg mesa, hladnjača za duboko zamrzavanje, skladište svježeg mesa, tvornica trajnih kobasica, pogon za narezivanje i pakiranje, skladište gotove robe te u tehnološku opremu, infrastrukturu i očuvanje okoliša. Iza nas je sjajna turistička sezona sa sjajnim prodajnim rezultatima, što je svakako ohrabrujuće za nadolazeće razdoblje – uvjeren je Bakšić. 

27. studeni 2022 04:49