Koje su prepreke za stvaranje pozitivnog investicijskog okruženja i kako ih ukloniti, pokušalo se odgovoriti na panelu koji se održao u sklopu investicijskog foruma Lider invest u Varaždinu. Prije samog panela Marijana Staneković, vlasnica pivovare Saperlot je u kratko ispričala svoj poduzetnički put. Rekla je da se i u vrijeme velikih neizvjesnosti treba ulagati ako imaš tržište i kupca.
- Nakon godina poduzetništva odlučili smo otvoriti, tj. investirati u pivovaru. Priča je krenula iz hobija, ali s vremenom smo muž i ja odlučili napraviti vlastiti proizvod. Pokrenuli smo investiciju od pola milijuna eura u proizvodnju i procesnu opremu i sirovinu. Nakon godinu i pol dana uspjeli smo dobiti pozitivan feedback s tržišta i uhvatiti neku normalnu dinamiku – rekla je Staneković.
Nastavila je s riječima kako je bilo problema poput pronalaska kreditora jer je novim poduzetnicima teže doći do kapitala.
- Financijske institucije sa skepsom gledaju na isplativost svake investicije, ali upornost se svakako isplati. Ako postoji dobar plan, tržište i vizija, sve se može. Tržište se stvara, a mi sad egzistiramo na tržištu gdje dominiraju velike multinacionalke, ali osobnim angažmanom i inicijativom dobro radimo – rekla je Staneković.
Željko Bedeković, predsjednik Uprave Razvojne agencije Sjever DAN rekao je uvodno kako su agenciju osnovali gradovi Varaždin i Koprivnica te da svaki poduzetnik danas mora biti hrabar. Zatim je naveo gospodarske zone Varaždina gdje se upravo grade nove tvornice poput zone Brezje. Također, osvrnuo se na dostupnost kapitala te je rekao kako kapitala ima i da je novac još uvijek lako dostupan.
Zaključio je kako je teže doći do ljudske kvalitetne snage nego do kapitala.
Na pitanje je li danas bolje investicijsko okruženje nego prije 15 ak godina, Bedeković je rekao kako je situacija mnogo bolja te je ponovio kako su financije lako dostupne.
- Mi se trenutno više bavimo savjetovanjem oko drugih tema poput izvlačenja novca iz EU fondova, a to radimo i za velike tvrtke poput, recimo, Fanona. Ipak, treba reći da radimo većinom za javne sektore dok 20 posto radimo za privatni sektor, a to su investicije za koje ocijenimo da su korisne za cijeli naš kraj – rekao je Bedeković
Mario Jarnjak, izvršni direktor tvrtke Fanon kaže kako su investicije način da se zadrže ljudi u Hrvatskoj jer one motiviraju. Dodao je da na sve načine pokušavaju zadržati kvalitetne ljude pa su digli plaće i u proizvodnji koliko god je to bilo moguće.
- Nama je potreban brži ulazak u industriju 4.0, treba nam automatizacija pogona. Ne može sve biti IT jer se meso koliko znam još ne printa. Mi želimo graditi industriju ovdje, od polja do stola, sve u Hrvatskoj – rekao je Jarnjak.
Dotaknuo se i Fanonovog izvoza na Kubu gdje izvoze ono što nitko ‘dolje‘ nije ponudio, a radi se o hrani za svinje. Dodao je kao je problem i zemljište te da trenutno na području tri županije otkupljuju od seljaka s 13 tisuća hektara, a potrebno im je 28 tisuća hektara.
- Cilj naših investicija je dati dodatnu vrijednost proizvodu, ali i našim poljoprivrednicima – dodao je.
Slađana Miočić, pročelnica Upravnog odjela za gospodarske djelatnosti u Varaždinu kaže kako se Varaždin izdvojio po gradnji poduzetničke infrastrukture te da je Grad odličan primjer investicijskog raspoloženja.
- IT nam je prioritet, ali i proizvodnja je važna – rekla je Miočić, odgovarajući na komentar Jarnjaka.
Nakon toga, Miočić se okrenula zakonskim rješenjima koja su loša i koja uključuju samo administrativnu perspektivu i koja ‘ne sluša one za koje se ti zakonski akti odnose‘.
- Naša svrha je da pružimo što kvalitetniju uslugu građanima i poslovnim subjektima. To je smisao našeg postojanja. Moramo slušati što poduzetnicima treba jer jedino tako možemo doći od rješenja – dodala je.
Također, rekla je kako nije potrebno stvarati atmosferu straha jer su na našem području teška vremena uvijek. Poduzetnici uvijek u tim teškim vremenima nađu način kako, rekla je i dodala da se to se ne uči iz knjiga, već da to poduzetnik ima u sebi.
Bernarda Cecelja, direktorica i vlasnica brenda Bernarda ispričala je svoju poduzetničku priču, o povratku iz Švicarske do početka i pokretanja proizvodnje u Hrvatskoj. Pričala je o problemima s bankama, teškom prikupljanju kapitala, ali i želji za stvaranjem što ju je pokretalo od samih početaka.
- Danas imamo 250 zaposlenih, a uspjeli smo jer nismo iz tvrtke uzimali dobit već se sve ulagalo i investiralo te sam na temelju toga tu gdje jesam – zaključila je Cecelja.
