Vrijednost robnog izvoza, izražena u eurima, u prošloj godini bila je samo 2,9 posto manja nego u rekordnoj 2019. Zahvaljujući laganom slabljenju kune vrijednost izvoza u kunama pala je tek 1,4 posto
Da su izvoznici najzdraviji dio hrvatskoga gospodarstva znamo već odavno, a početkom ovog tjedna stigla je još jedna službena potvrda te tvrdnje. Prema prvim rezultatima robne razmjene Hrvatske sa svijetom, naime, godinu obilježenu pandemijom koja je potpuno poremetila sve globalne trgovinske tokove hrvatski su robni izvoznici uspjeli završiti s 14,8 milijardi eura ostvarenog izvoza, tek 2,9 posto manje nego rekordne 2019. godine.
Ako pak vrijednost ostvarenoga robnog izvoza promatramo u kunama, a zahvaljujući tome što je kuna tijekom prošle godine u odnosu na euro oslabjela 1,5 posto, zaostatak za godinom ranije iznosio je svega 1,4 posto. Štoviše, kako izvješćuje Državni zavod za statistiku, kunska vrijednost hrvatskog izvoza na područje Europske unije lani je bila 0,4 posto veća nego predlani.
Posljednjih mjeseci 2020. godine lagano se počeo oporavljati i uvoz, koji je ipak na godišnjoj razini pao 8,9 posto. Osjetno veći pad uvoza od izvoza rezultirao je pak vidljivim rastom pokrivenosti uvoza izvozom, koji je za 2020. godinu iznosio 65 posto, a za 2019. pokrivenost je bila 61 posto. Drugim riječima, hrvatski deficit u robnoj razmjeni lani je iznosio nešto manje od osam milijardi eura, što znači da je u odnosu na pretprošlu godinu smanjen za punih 1,8 milijardi eura.
Iako sam po sebi taj podatak nije nešto čemu bismo se trebali osobito veseliti, jer ponajprije upućuje na pad mnoštva ekonomskih aktivnosti oslonjenih na uvoz (primjerice turizam), stalnog analitičara robne razmjene ne može ne veseliti to što je posljednja četiri mjeseca prošle godine pokrivenost uvoza izvozom redovito bila veća od 70 posto, najviše u studenome, kada je iznosila povijesno visokih 74,1 posto.
Gledajući prema djelatnostima, a prema podacima koji se odnose na prvih jedanaest mjeseci prošle godine, najbolji su posao lani odradili izvoznici u proizvodnji električne opreme, čija je vrijednost izvoza u tom razdoblju porasla 7,4 posto i premašila milijardu eura. Vodeća prema vrijednosti izvoza je prehrambena industrija, koja je u prvih jedanaest mjeseci lani ostvarila 1,13 milijardi eura na stranim tržištima, što je bio rast od 0,8 posto. Vrijednost uvoza prehrambenih proizvoda istodobno je pala 7,8 posto.