Iako je u svibnju izvoz bio pedesetak milijuna eura veći nego u travnju ove godine, u usporedbi s lanjskim svibnjem smanjio se za 26 posto. Vrijednost uvoza u svibnju smanjena je za 31 posto. I jedno i drugo znatno će utjecati na pad BDP-a u drugom ovogodišnjem kvartalu
Podatak da je hrvatski izvoz, prema prvim rezultatima koje je objavio Državni zavod za statistiku, u prvih pet mjeseci ove godine za deset posto manji nego u istome lanjskom razdoblju još i ne zvuči tako loše kao kad se iz tog podatka zasebno pogledaju izvozni rezultati u travnju i svibnju. Očekivano, posljedica lockdowna u travnju bio je pad izvoza od 24,4 posto u odnosu na isti mjesec lani. Premda je u svibnju hrvatski izvoz u odnosu na travanj porastao za 50-ak milijuna eura, u odnosu na lanjski svibanj to je bio pad od 26 posto.
Budući je izvoz velika komponenta bruto domaćeg proizvoda, taj će pad prilično utjecati na pad BDP-a u drugom kvartalu ove godine, a još više drastičan pad uvoza u travnju i svibnju. U travnju je uvoz pao za gotovo 38 posto, a u svibnju za 31 posto u odnosu na iste lanjske mjesece.
Prema dostupnim podacima koji se odnose na prva četiri mjeseca ove godine, od svih djelatnosti u prerađivačkoj industriji uvoz je u tom razdoblju neznatno povećan samo kod prehrambenih proizvoda (0,8 posto) i mnogo više kod lijekova (gotovo 25 posto). Sve ostale prerađivačke djelatnosti bilježe pad uvoza; najviše se to, gledano u apsolutnim iznosima, odnosi na automobile. U prva četiri mjeseca vrijednost uvezenih automobila iznosila je 497 milijuna eura, što je za 232 milijuna eura manje nego prošle godine u istom razdoblju.
S druge strane, u prva četiri mjeseca više je djelatnosti zabilježilo čak i rast izvoza. Najviše je rasla brodogradnja, čija je vrijednost izvoza za to vrijeme iznosila više od 173 milijuna eura, odnosno gotovo 90 posto više nego u istome lanjskom razdoblju. Vrijednost izvezenih prehrambenih proizvoda bila je 1,7 posto veća, duhanskih proizvoda 0,4 posto, tekstila 1,7 posto, papirnatih proizvoda devet posto, kemijskih 0,7 posto, a elektroničkih 6,3 posto nego u prva četiri mjeseca lani.
No istodobno je prilično stradao izvoz odjeće, čija je vrijednost u četiri mjeseca iznosila 154 milijuna eura, čak 35 posto manje nego lani u tom razdoblju. U još većem postotku (36,3) smanjena je i vrijednost izvoza natfnih derivata, strojevi i uređaji zabilježili su pad izvoza od 18,5 posto i tako dalje.
Među najvažnijim hrvatskim izvoznim tržištima najviše je pao izvoz u Italiju, za čak 26 posto. Izvoz u Njemačku i Sloveniju smanjio se po 12 posto, a u Bosnu i Hercegovinu za 20 posto.