Iako je u siječnju hrvatski izvoz bio 4,6 posto manji nego prvome lanjskome mjesecu, izvozni rezultati postignuti u posljednjih pola godine upućuju na trend više nego pristojnog rasta
Većina je domaćih medija, kako tiskanih tako i elektroničkih, prošlog tjedna opširno analizirala podatke Državnog zavoda za statistiku o robnoj razmjeni RH s inozemstvom u prošloj godini, iz čega je vidljivo da je hrvatski izvoz lani bio tek neznatno manji nego rekordne 2019. godine. Robni izvoznici, koji su se potvrdili kao svijetla točka hrvatske ekonomije, time su dobili svojih zasluženih 'pet minuta slave' u javnosti. Izostala je, međutim, barem prigodna podrška iz krugova visoke politike, koja još jednom nije uočila koja je njihova stvarna važnost i uloga u hrvatskom gospodarstvu.
U odnosu na prethodnu godinu vrijednost robnog izvoza lani je, unatoč svim poremećajima, smanjena za oko 350 milijuna eura, odnosno samo 2,3 posto. A s obzirom na to da je tijekom prošle godine kuna oslabila u odnosu na euro za 1,5 posto, lanjski izvoz izražen u domaćoj valuti bio je svega 0,8 posto slabiji nego godinu ranije.
HGK-ovi analitičari te su podatke popratili i konstatacijom da je Hrvatska lani prema kretanju ukupnoga robnog izvoza bila među uspješnijim članicama EU, jer su rast robnog izvoza imale samo Irska i Latvija, a u desetak se članica njegov pad kretao na razini od desetak i više posto.
Pod pretpostavkom da će se situacija s pandemijom lagano smirivati, dobri su izgledi da hrvatski izvoz u ovoj godini ostvari i veći rast. Iako je, prema prvim rezultatima DZS-a za siječanj, u prvom ovogodišnjem mjesecu hrvatski izvoz bio 4,6 posto manji nego u siječnju prošle godine, izvozni rezultati postignuti u drugom lanjskom polugodištu, a osobito u posljednja četiri mjeseca prošle godine, ukazuju na trend više nego pristojnog rasta.
Tako je na razini drugoga lanjskog polugodišta rast izvoza iznosio 1,6 posto, a u posljednja četiri mjeseca, u odnosu na isto razdoblje u 2019. godini, izvoz je povećan čak 7,4 posto. U rujnu, listopadu i studenome izvoz je, na razini mjeseca, redom premašivao 1,4 milijarde eura (samo je jednom, u srpnju 2019., ostvaren viši iznos!), a u prosincu je izvoz bio veći od 1,3 milijarde eura, odnosno deset posto više nego u prosincu 2019. godine.
S obzirom na trend rasta izvoza u posljednjih pola godine realno je očekivati da će taj rast biti nastavljen i u ovoj godini. Štoviše, sjetimo li se visokog pada vrijednosti izvoza u proljetnim mjesecima prošle godine, bilo bi nerealno očekivati da rasta neće biti.