Većina informacija o Slavoniji u medijima ima negativnu konotaciju, od iseljavanja, zapuštenih sela do najezde komaraca i sl. Samo zbog komaraca u medijima Slavonci gube goste
Slavonce se posljednjih godina u kontekstu turizma uglavnom promatralo kao radnu snagu koja radi sezonske poslove na obali. Kako stvari stoje, taj se bazen polako prazni. I ne samo zbog toga što je jako mnogo mlađeg stanovništva otišlo preko granice.
Iako se turizam u Slavoniji razvija mnogo sporije nego u ostatku Hrvatske, svi pokazatelji govore da su se Slavonija i Baranja počele promatrati kao turistički potencijali. Pokrenut je čitav niz zanimljivih projekata koji Slavoncima omogućuju da ostanu raditi kod kuće. Za razliku od obale koja ima stoljetnu tradiciju turizma, Slavonija kreće zapravo ispočetka, što može biti i prednost. Uostalom, cijene na obali danas uvelike premašuju mogućnosti prosječnog Hrvata pa Slavonija ostaje jedina priuštiva regija za domaće turiste..
Preuređena četiri hotela
A u glavama Hrvata mijenja se i percepcija Slavonije kao ravnice u kojoj se nema što raditi. Taj kraj nudi toliko mogućnosti i ono što najviše obećava jesu inicijative pojedinaca koji su se ulovili ukoštac s izazovima da sve naprave sami.
Lani je svih pet županija ostvarilo 480.000 noćenja turista, što je 20 posto više nego 2016. godine. Usporedbe radi, najveća turistička kompanija u Hrvatskoj Valamar Riviera lani je zabilježila 6,5 milijuna noćenja. Veliki hotelski lanci do sada nisu pokazivali veliki interes za ulaganje u Slavoniju, izuzev Jake Andabaka, vlasnika koncerna Sunce, koji već neko vrijeme najavljuje rekonstrukciju Bizovačkih toplica, koju svi Slavonci željno iščekuju. To bi im donijelo i velike kongresne kapacitete, koje za sada posjeduje jedino hotel Osijek.
Druga velika hotelska investicija je potpuna obnova hotela Dunav u Vukovaru, prije dva mjeseca gradonačelnik Vukovara Ivan Penava i izvršni direktor švicarske tvrtke Immo Invest Partner Džek Djordić potpisali su ugovor o kupoprodaji hotela koji nije bio u funkciji devet godina. Švicarska tvrtka najavljuje gradnju novog hotela s četiri zvjezdice u koji će uložiti 200 milijuna kuna, a kupila ga je za 11,3 milijuna kuna. Hotel bi raspolagao sa 120 soba, nekoliko restorana, ureda i multimedijalnim prostorom, a trebao bi biti otvoren 2023. godine.
U posljednjih par godina preuređena su još četiri hotela, hotel Divino u Pitomači, u vlasništvu tvrtke Đakić thim, koja je pak u vlasništvu Ivana i Tomislava Đakića, sinova saborskog zastupnika i predsjednika udruge HVIDR-e Josipa Đakića. Sigurno jedna od osebujnijih hotelskih građevina je Kurija Janković, koja je lani nakon preuređenja zabilježila 57 posto više noćenja nego godinu ranije. Kupnjom i obnovom EU sredstvima spasila ju je Virovitičko-podravska županija. Hotel raspolaže s 18 soba, konferencijskom dvoranom kapaciteta 40 osoba, tu je i soba za sastanke, suvenirnica, restoran koji poslužuje hranu s lokalnih OPG-ova, a gostima su na raspolaganju brdski i električni bicikli kojima se mogu uputiti u istraživanje spoja Podravine i Slavonije, Papuka, kao i obližnje rijeke Drave. Naime, u Slavoniji se intenzivno radi na razvoju cikloturizma, između ostalog, uključena je u projekt 'Drava4Enjoy' kojim je započeta gradnja biciklističke infrastrukture u Virovitičko-podravskoj županiji te stvaranje imidža cikloturističke destinacije. 'Drava4Enjoy' najveći je projekt turističke infrastrukture Programa prekogranične suradnje Mađarska-Hrvatska 2007.-2013.
Povećanje privatnog smještaja
Nedavno je preuređen i hotel Zelenkrov u Čepinu, s tri na četiri zvjezdice, te hotel Slavonija u Vinkovcima, u vlasništvu vinkovačke tvrtke Gem d.o.o., koja u vlasništvu ima i hotel Gem pod upravom Ivana Cvitkovića (prvi privatni hotel u Vukovarsko-srijemskoj županiji). Kapacitet hotela je 89 soba, a hotelska depadansa ima 19 višekrevetnih soba. Obnovljen je i proširen kongresni centar, koji se sastoji od pet dvorana s pratećim sadržajima, a iznos investicije je 16 milijuna kuna. Hotel je uređen i prema višim standardima, ali zbog nemogućnosti širenja soba tj. elementa površine soba, tri zvjezdice maksimalna je kategorizacija.
Vladimir Poznić, vlasnik malog predivnog privatnog hotela Maksimilian, smještenog u Tvrđi u središtu Osijeka, kaže da je proteklih godina broj kreveta u Slavoniji narastao za 40 posto, od čega njih 90 posto u privatnom smještaju.
– Ljudi registriraju dodatnu djelatnost u gradu, ali i šire u regiji tako da je povećan privatni smještaj u Osijeku, a sagrađen je samo jedan mali hotel s 15 soba, boutique hotel Tvrđa. Povećanje smještaja u ruralnom dijelu uglavnom se veže uz programe ruralnog razvoja i trenutačno otvorenih fondova. Za veće investicije u hotele nema otvorenih natječaja iako Ministarstvo turizma promovira male obiteljske hotele. Međutim, takve investicije nemaju adekvatne programe. Ako oni i postoje, prilagođeni su za primorje, a ne za kontinent, što trenutačno smatram velikom preprekom većim investicijama u privatnom sektoru. Turistički promet definitivno raste, ali trenutačno za područje Osijeka i okolice brže raste broj kreveta nego broj gostiju. Imamo povećanje gostiju od 10 posto, a broj kreveta za gotovo 40 posto, što dovodi do manje popunjenosti – komentira Poznić. On je umrežen s više turističkih djelatnika u svim županijama i svi oni nastoje samostalno stvoriti motive dolaska, objediniti ih i stvoriti uvjete da gost u destinaciji ostaje dulje.
Jedan takav primjer, za koji su dobili potporu od HTZ-a, šestodnevni je program 'Slavonija Outdoor' koji obuhvaća gastronomiju, rekreaciju, kulturnu baštinu, relaksaciju itd. Osim njega, tu su i još tri vrlo zanimljiva projekta: 'Explore CRO-SRB' financiran iz Interreg IPA programa prekogranične suradnje Hrvatska – Srbija 2014. – 2020. koja imaju za svrhu jačanje dionika i stvaranje novih turističkih proizvoda u prekograničnoj suradnji (Srednje Podunavlje, Panonski krug te Osijek Subotica Secesijski niz). Ono što Poznić smatra najvećim neprijateljem turizma na istoku negativna je medijska slika.
– Većina informacija u medijima ima negativnu konotaciju, od iseljavanja, zapuštenih sela, najezde komaraca i sl. Samo zbog komaraca u medijima sam kao pojedinac izgubio stotine dolazaka gostiju, a da ne govorim za ostale. Sljedeće godine kada ne bude komaraca ta slika će ljudima i dalje biti u glavi. Zamislite da u ovom trenutku u Dalmaciji nastane opće otkazivanje dolazaka zbog stjenica u smještaju i da se o tome priča 'na sva zvona' – komentira Poznić.
Sve što je na moru predsezona i posezona, u Slavoniji su udarni turistički mjeseci (svibanj, lipanj, rujan, listopad i studeni). Sve do 18. studenoga kada svi dolaze u Vukovar te svi kapaciteti od Iloka do Virovitice budu popunjeni. Ministarstvo turizma je putem programa 'Konkurentnost turističkoga gospodarstva' i 'Program razvoja javne turističke infrastrukture' u posljednje tri godine sufinanciralo projekte u pet slavonskih županija u vrijednosti od 11,7 milijuna kuna te putem 'Programa razvoja cikloturizma na kontinentu' s 5,3 milijuna kuna. Iako pohvalno, taj iznos jedva pokriva gradnju manjeg hotela s četiri zvjezdice.
EU etiketa
Tijekom protekle godine potpisan je Sporazum o suradnji na kreiranju i promociji turističkog brenda Slavonija. Riječ je o sporazumu koji obuhvaća aktivnosti izrade strateških marketinških dokumenata namijenjenih zajedničkoj promociji Turističkog klastera Slavonija u razdoblju od 2019. do 2025. godine te koji ima za cilj povećanje prepoznatljivosti Slavonije kao cjelogodišnje turističke destinacije.
Turizam se u Slavoniji, kao i ostale gospodarske grane, intenzivnije počeo razvijati radi dostupnih sredstava iz EU fondova, tako da gotovo da nema nijednog projekta (Geopriče Papuk, Kopački rit, Amazon of Europe bike trail, Kuća tambure, Plemićka ruta s dvorcima, Interpretacijski centar Ivana Brlić-Mažuranić, obnova Tvrđe u Slavonskom Brodu, Interpretacijski centar Muzej bećarca itd.) koji na sebi nema EU etiketu. U iduće dvije godine okvirno će takvi projekti u svih pet županija dostići vrijednost 150 milijuna kuna, većinom uz više od 80 posto nepovratnih sredstava.
Tako možemo reći da, za razliku od obale, gdje se turizam nalazi uglavnom u rukama hotelskih kuća, u Slavoniji turizam razvijaju EU fondovi i entuzijasti koji su imali snage i volje ostati i primiti se posla.
Na prošlim Danima hrvatskog turizma, koji su se održali na Hvaru, moglo se čuti lokalnoga konobara kako prijateljima govori da jedva čeka nakon ljeta otići kod rodbine u Slavoniju, gdje će s djedom cijepati drva i raditi na polju. Tko zna, za koju godinu kada Slavonija bude još atraktivnija i kad se stvore preduvjeti za ozbiljniji turizam, Dalmatinci možda počnu kao sezonci raditi u Slavoniji. Onda će se i 'morski' kapital preseliti na kontinent. Samo do tada treba izdržati.
Detaljnu analizu turizma u Slavoniji možete pročitati u posljednjoj publikaciji Lider invest koja je objavljena u srpnju 2019.