Lidertrend
StoryEditor

Biblioteka neprežaljene američke sutkinje Ruth Bader Ginsburg prodana za 2,3 milijuna dolara

02. Veljača 2022.
Ruth Bader Ginsburg
Njen lik i djelo obožavale su feministkinje, a postala je i svojevrsna heroina pop kulture koja je mijenjala povijest i pomogla stotinama tisuća žena da se izbore za prava

Privatna zbirka knjiga američke sutkinje Vrhovnog suda, Ruth Bader Ginsburg prodana je na dražbi aukcijske kuće Bonhams za nevjerojatnih 2,3 milijuna dolara, odnosno 4 tisuće puta većoj cijeni od procijenjene. Tijekom osam dana koliko je trajala aukcija, prodano je tisuću knjiga među kojima su pravni priručnici s njenim osobnim bilješkama, ali i knjige koje je dobila na poklon od ikona poput Glorie Steinem ili Annie Leibovitz. Najveću cijenu postigla je njena kopija Haward Law Reviewa 1957-58. koja je prodana za sto tisuća dolara iako su u Bonhamsu očekivali da će postići cijenu od dvije do maksimalno tri tisuće dolara. Osobna kopija njene autobiografije iz 2016. te kolekcija zapisa i govora također su ostvarili sjajan uspjeh – kupac je za to iskeširao nešto više od 80 tisuća dolara.

Žena, majka, Židovka

Ova izvanredna potražnja za imovinom Bader Ginsburg, potvrđuje zvjezdani status sutkinje koja je preminula prije nepune dvije godine. Rođena je 1933. u Brooklynu, New York u obitelji židovskih imigranata. Tijekom studija na Cornellu upoznala je Martyija Ginsburga s kojim je bila u braku punih šezdeset godina, sve do njegove smrti. Pozicijom žena u društvu počela se baviti nakon što je i sama doživjela diskriminaciju. Naime, u uredu za socijalno osiguranje degradirali su je samo zato jer je bila trudna s prvim djetetom, dok je drugu trudnoću uspjela sakriti da ne bi morala snositi jednake posljedice. Kasnije je studirala na Harvardu (bila jedna od devet žena primljenih u generaciji od 500 studenata), a potom diplomirala na Columbiji te postala jedina žena s dvije pravne diplome – jednom s Harvrada i drugom s Columbije.

No, unatoč sjajnoj edukaciji, Ginsburg je teško nalazila zaposlenje jer je bila 'žena, majka i Židovka'. Prvu profesorsku poziciju nije dobila u rodnoj Americi već u Švedskoj gdje je predavala pravo na Rutgersu. Početkom sedamdesetih postala je jedna od suosnivačica Woman's Rights Projecta te do 1974. sudjelovala u više od tristo slučajeva rodne diskriminacije. Ostalo je povijest. Ginsburg je, naime, postala jedna od najvještijih borkinja za prava žena i protiv rodne diskriminacije, a nakon kandidature Bill Clintona (1993.) i druga žena sutkinja u povijesti američkog Vrhovnog suda. Njen lik i djelo obožavale su feministkinje, a postala je i svojevrsna heroina pop kulture koja je mijenjala povijest i pomogla stotinama tisuća žena da se izbore za prava.

27. siječanj 2023 08:13