Svijet je kroz svoju povijest doživio mnoge pandemije, jedini problem za one koje su se dogodile nešto prije je taj da nažalost mnogi nisu imali koristi od moderne medicine.
Međutim, čak i danas kada posjedujemo veliko medicinsko znanje i skupu opremu, to znanje i stručnost nije ravnomjerno raspoređeno po svijetu. Neke zemlje su predvodnici, no i sva ta znanja ponekad nisu dovoljna.
Današnja infografika prikazuje podatke iz Globalnog indeksa zdravstvene sigurnosti za 2019. godinu, koji pokazuje zdravstvenu sigurnost u 195 zemalja. Iz infografike se može zaključiti kako su zdravstveni sustavi diljem svijeta u prosjeku bili slabi i što je važnije, nisu bili spremni za izbijanje nove bolesti i suzbijanje njenog širenja.
Globalna povezanost
Moderni transport i trgovina povezali su najudaljenije krajeve svijeta kako bi potaknuli globalno gospodarstvo.
Osoba može putem interneta prodavati posuđe iz svog doma u Zagrebu, kupcima u SAD-u, s proizvodima proizvedenim u Kini, od materijala nabavljenih u Africi.
Iako ove veze zvuče sterilno, postoje ljudi koji međusobno komuniciraju kako bi nabavili, proizveli, pakirali i distribuirali robu. Veze nisu samo kroz proizvode, već i preko ljudi i životinja i mnogih granica.
Ako bi zbrojili sve interakcije unutar globalnog lanca opskrbe hranom, životinjama i turističkom industrijom i stavili ih pod pritisak urbanizacije i međunarodne masovne migracije, mogućnosti prijenosa zaraze i bolesti postaju beskonačne.
Isti putevi globalne trgovine postaju vektori prenošenja bolesti. Kašalj u Dubaiju može postati groznica u Londonu jednim letom u jednom danu.
Unatoč tome, još uvijek živimo s nacionalnim zdravstvenim sustavima koji su fokusirani na nacionalna zbivanja dok se manja ili nikakva pozornost ne pridaje onome što se događa izvan granica pojedine države. Barem dok ne bude prekasno.
Zdravstvena sigurnost
Indeks globalne zdravstvene sigurnosti (GHS) prvi je sveobuhvatni pokušaj za procjenu i usporedbu zdravstvene sigurnosti i srodnih sposobnosti po državama i prati šest ključnih čimbenika kako bi se postigao ukupni rezultat za svaku od 195 zemalja na ljestvici. A to su:
- Prevencija - sprječavanje nastanka ili oslobađanja patogena
- Otkrivanje i izvještavanje - rano otkrivanje epidemije od potencijalnog međunarodnog značaja
- Brz odgovor - sposobnost brzog reagiranja i ublažavanja širenja epidemije
- Zdravstveni sustav - čvrst zdravstveni sustav za liječenje bolesnih i zaštitu zdravstvenih radnika
- Usklađenost s globalnim normama
- Rizično okruženje - Rizično okruženje i ranjivost zemlje biološkim prijetnjama. Biološka prijetnja je zarazna bolest koja se može proširiti i izazvati epidemiju. Zarazne bolesti su bolesti koje uzrokuju klice poput bakterija i virusa
Općenito, ljestvica otkriva uznemirujuće podatke. Globalna pripremljenost za pandemije i epidemije je jako slaba, što je pokazao i trenutni COVID-19, a prosječan rezultat zemaqlja se kretao oko 40,2 boda, od mogućih 100.
Zemlje s najvišim rezultatima imaju djelotvorne sustave upravljanja, dok one s najnižim ocjenama padaju zbog neadekvatnih zdravstvenih sustava, a tu ima zemalja s visokim dohotkom.
Zanimljivo je da je 81 posto zemalja postiglo najnižu razinu za pokazatelje koji se odnose na biološku sigurnost - i još gore, 85 posto zemalja nije prošlo nikakve simulacije usmjerene na biološke prijetnje koje se rade u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO).
Iako je SAD na prvom mjestu, u stvarnoj situaciji se pokazalo kako ni oni nisu bili spremni za širenje i suzbijanje pandemije. Dodajmo i to da se na ovoj listi Hrvatska našla na 38. mjestu s 53,3 boda.
Tmurna istina
Cjelokupna slika pokazuje tmurnu istinu koja je potvrdila svjetsku nespremnost na izbijanje nove pandemije kojoj upravo svjedočimo.
Nijedna zemlja nije u potpunosti spremna za pandemiju ili epidemiju i svaka ima nedostatke koje treba riješiti. Također, malo je dokaza da mnoge zemlje imaju kapacitete da bi mogle funkcionirati u ovoj globalnoj krizi što se danas i potvrđuje. Dodajmo i to da većina zemalja nije dodijelila značajna sredstva iz proračuna kako bi popunili sve te nedostatke koje imaju u zdravstvenim sustavima ali i u sustavima koji su zaduženi za sprječavanje i saniranje širenja pandemije.
Namjera Globalnog indeksa zdravstvene sigurnosti je potaknuti poboljšanja u planiranju i reagiranju na jedan od najprisutnijih svjetskih rizika - epidemije zaraznih bolesti. Kada je ovo izvješće objavljeno 2019., otkriveno je da zemlje iz najvišeg ranga imaju velike nedostatke u pripremi i borbi protiv pandemije.
Zanimljivo će biti sljedeće izvješće Globalnog indeksa zdravstvene sigurnosti nakon što ova pandemija prođe i mnogi ga očekuju s velikim zanimanjem.
