Lidertrend
StoryEditor

Kružna ekonomija na djelu: Estonci božićna drvca pretvaraju u tonik

29. Prosinac 2021.
Božićno drvce u estonskom otočnom gradu Kuressaarefoto Shutterstock

Na estonskom otoku Saaremaa, božićna drvca recikliraju se na najukusniji mogući način - zanatska destilerija gina koristi ih za proizvodnju jedinstvenih tonika. Kada se uklona s gradskih trgova, s drvca se uzmu manje grančice iz kojih se iscijedi sok te se pomiješa s kardamom i limunom. Toj mješavini doda se kinin i napitak je spreman.

Neobična priča imala je sasvim običan početak. Neuspješno tražeći tonik koji bi se okusom savršeno spojio s njegovim zanatskim ginom Tarmo Virki odlučio je proizvesti vlastiti tonik. - Razmišljali smo puno o recikliranju božićnih drvca, ali drvca se u kućama prebrzo suše da bi zadržala okus. No, kad smo shvatili da se velika božićna drvca u gradskom centru ne suše, bilo nam je očito da moramo sklopiti ugovor s gradom - ispričao je Virki za Emerging Europe.

Dogradonačelnici Kuressaare, najvećeg grada na otoku Saaremaa, Kristiini Maripuu odmah se svidjela ideja da božićno drvce dobije drugu namjenu nakon blagdana i da postane dio lokalnog proizvoda. Taj koncept savršeno se podudara s imidžem Saaremaa kao zelenog otoka, odličan je primjer recikliranja i donio je otoku slavu, istaknula je dogradonačelnica.

I tako se već treću godinu od božićnog drvca iz Kuressaare visokog 17 metara  proizvodi tonik. Od tog se drvca dobije oko 40 tisuća bočica tonika od 250 ml i svaka od njih nosi na etiketi oznaku od kojeg je drvca nastala. U berbu božićnih drvaca ide se i u finske gradove Helsinki i Loviisa, estonski kopneni grad Pärnu i u latvijski priobalni grad Jūrmala. Budući da se za proizvodnju tonika koriste samo grane i iglice, samo deblo dobiva također 'drugi život', koristi se za veliki krijes u proslavi ljetnog solsticija.

Virki je sa svojom suprugom, umjetnicom Maarit Pöör 2016. godine došao iz Tallinna i otvorio destileriju Lahhentagge Distillery na zapadnom dijelu otoka Saaremaa. Prvi gin Lahhentagge Ösel Dry od smreke kojom je otok prekriven na tržište su stavili godinu dana kasnije. Danas svoje proizvode, što uključuje prvi estonski craft gin i prvi bezalkoholni gin u baltičkoj regiji, Lahhentagge izvozi u pet zemalja, a tonik u njih sedam. Lani je Virki na estonskoj crowdfunding platformi FundWise prikupio 220 tisuća eura za izvozne aktivnosti, a osim gin-tonika želi izvoziti i sam koncept da se od božićnih drvaca proizvodi tonik.

- Rast ćemo na dva načina. Jedan će svakako doći s bezalkoholnim ginom, očekujemo tržišnu eksploziju tijekom idućih nekoliko godina, a drugi će nam donijeti tonik. Vidim veliku priliku u internacionalizaciji priče o recikliranju božićnih drvaca i poticanju lokalnih proizvođača da iskoriste božićna drvca iz svoje okoline - pojasnio je Virki.

Zanimljivost je i to što je otok desetljećima bio zatvoren za 'vanjski svijet' s obzirom na to da ga je još 1946. Sovjetski savez proglasio zabranjenom zonom za strance. To je ostalo vrijediti sve do 1989. godine, a danas je otok sa svojim pješčanim plažama vrlo popularna turistička destinacija.

20. travanj 2024 03:41