Intenzivna proizvodnja avokada uzrokuje uništavanje bioraznolikosti, tla, klimatske promjene i emisiju stakleničkih plinova. Ukratko, pretjerano uživanje u slasnom avokadu uništava planet
Na svijetu ne postoji namirnica koja je postala toliki hit da su jednu čitavu generaciju koja ju je 'otkrila' i uvela u svoju svakodnevnu prehranu prozvali njenim imenom. Dakako, radi se o avokadu, tropskom voću koje predstavnici generacije Y ili milenijci toliko obožavaju da im se tepa da su avokado ili, još bolje, avokado-tost generacija.
Premda nitko ne spori nutritivne vrijednosti avokada ili čuvenog guacamole umaka idealnog za grickanje s čipsom, mediji u posljednje vrijeme upozoravaju kupce da olabave s konzumacijom te voćke, jer je njena proizvodnja daleko od ekološke. Drugim riječima, konzumacijom avokada možda jeste u toku s trendovima i brinete o sebi, ali ne brinete o planetu.
Problemi u Michoacánu
Kako je objavila neprofitna organizacija Svjetski gospodarski forum (WE Forum), Meksiko proizvodi više avokada nego i jedna zemlja na svijetu, a ta 'zelena groznica', kako nazivaju golemu potražnju, počela je uzrokovati goleme probleme kako društvene tako i ekološke. No, prvo malo o brojkama.
U svijetu se godišnje konzumira nevjerojatnih pet milijardi kilograma avokada. Tijekom Super Bowla, sedam posto ukupne godišnje potrošnje konzumira se u samo jednom danu, a tada svakih šest minuta jedan kamion avokada odlazi iz Meksika na police američkih trgovina. U jednoj od saveznih država Meksika, Michoacánu proizvodi se pet od deset avokada globalno, a poljoprivredna površina za proizvodnju te voćke velika je koliko 196 tisuća nogometnih igrališta. Ekonomija te države naslonjena je na avokado jer proizvede godišnju količinu u vrijednosti od 2,5 milijardi dolara.
No, to zeleno bogatstvo i golema potražnja počela je uzimati danak i to ne samo u Meksiku nego i drugim zemljama svijeta u kojima se uzgaja to ljubljeno tropsko voće. Osim što su, konkretno u Meksiku, počeli nicati avokado karteli koji rade probleme sa zakonom, masivna proizvodnja avokada počela je utjecati i na klimatske promjene.
Kako bi zadovoljili golemu potražnju, poljoprivrednici uništavaju šume i divlji, životinjski svijet, ali i uklanjaju drveća u blizinu farme kako bi avokado dobivalo dovoljno sunčeve svjetlosti za rast. U posljednje vrijeme, klimatolozi su na području Michoacána zabilježili porast temperature zraka što uzrokuje snažne oluje i kraće trajanje hladne sezone.
Posljedice potražnje
Osim klimatskih promjena i uništavanja bioraznolikosti, WE Forum navodi i problem s opskrbom vode golemih nasada avokada. Konkretno u Michoacánu, na avokadu se dnevno potroši 9,5 milijardi litara vode (3,8 tisuća Olimpijskih bazena dnevno!) zbog čega poljoprivrednici intenzivno crpe podzemne vode. Ta masovna ekstrakcija vode dovela je do nekih prilično neželjenih posljedica - samo u veljači prošle godine zabilježena je pojačana seizmička aktivnost.
Također, zbog vode koja se troši na proizvodnju avokada, ostala flora ne može, laički rečeno, doći do svojih izvora vode. Hektar zemljišta na kojem je posađeno 156 avokado stabala troši 1,6 puta više vode nego šuma s 677 stabala po hektaru. Osim toga, studija koju je provela organizacija Carbon Footprint Ltd pokazala je da paket od dva avokada ostavlja ugljični otisak od 843,36 grama CO2, skoro dvostruko više od kilograma banana (480 grana CO2) i tri puta više nego šalica velikog kapučina s kravljim mlijekom (235 grama CO2).
Intenzivna proizvodnja avokada, dakle, uzrokuje uništavanje bioraznolikosti, tla, klimatske promjene i emisiju stakleničkih plinova. Ili, ukratko, pretjerano uživanje u slasnom avokadu uništava planet. Ako se već ni pod koju cijenu ne možete ostaviti avokado tosta ili guacamole umaka, WE Forum predlaže da avokado kupujete od održivih, certficiranih poljoprivrednika (brendova) koji vode računa okolišu. U suprotnom, to bi nam tropsko voće svima moglo prisjesti.