Lidertrend
StoryEditor

Pet trendova i izazova koji će obilježiti ‘creator economy‘ 2022.

14. Siječanj 2022.
Više od 50 milijuna globalnih korisnika kreatori su sadržaja (‘content creators‘) na tržištu čija se vrijednost već sad procjenjuje na više od 104 milijarde dolara. S obzirom na to koliki se novac već sad vrti oko te posve nove industrije, mnogi ‘startupovi‘ poželjeli su svoj dio kolača pa nude tehnologiju, alate i usluge koji kreatorima mogu pomoći da njihov posao raste

Iz čiste dosade, želje da ispune vrijeme i usput monetiziraju svoj talent, strast ili dokolicu, korisnici društvenih mreža odlučili su se priključiti ekonomiji stvaratelja, odnosno postati kreatori koji naplaćuju svoj sadržaj. Ta nova poduzetnička ideja obuzela je više od 50 milijuna globalnih korisnika, koji su tako postali kreatori sadržaja (content creators) na tržištu čija se vrijednost već sad procjenjuje na više od 104 milijarde dolara. Investitori su samo 2021. u njega ulupali dodatne 1,3 milijarde, a sve više kreatora prijavljuje da sasvim dobro žive od svojih novih mikrobiznisa na platformama – čak ih 41 posto zarađuje prosječnih 69 tisuća dolara na godinu. S obzirom na to koliki se novac već sad vrti oko te posve nove industrije, brojni startupovi poželjeli su dio svoga kolača pa nude tehnologiju, alate i usluge koji kreatorima mogu pomoći da njihov biznis raste. Velike su šanse da će upravo creator economy postati ključan poduzetnički trend u 2022., a magazin Fast Company izdvojio je pet predviđanja i izazova koji će ga oblikovati.

Gdje je novac?

Za početak, glavni izazov i, jasno, glavno pitanje kreatora sadržaja jest ne samo kako zarađivati, već kako si osigurati stabilan priljev prihoda. Društvene su platforme još 2020. počele pripremati takozvane creator-fondove kako bi privukle i ohrabrile što više korisnika da se upuste u taj biznis. TikTok je tako u prosincu 2021. naveo da je isplatio više od 250 milijuna dolara 12 tisuća kreatora, a u lipnju je Meta objavila da planira investirati milijardu dolara u programe uz pomoć kojih korisnici mogu zaraditi novac od svog sadržaja. Međutim, iako se vlasnici društvenih mreža hvale spomenutim sredstvima, kreatori se žale da do njih mogu doći samo oni koji kreiraju viralni video s gomilom pregleda. Kako piše Fast Company, iako je istina da fondovi nisu osmišljeni da bi osigurali stabilne prihode, već kao svojevrsni poticaj, pitanje je, s jedne strane, koliko ih dugo planiraju nuditi te, s druge, na koji način oni mogu pomoći kreatorima na duge staze. Ili, kako je rekao Alessandro Bogliari, suosnivač i izvršni direktor Influencer Marketing Factoryja, društvene platforme kao da ne shvaćaju da nije stvar u značajkama mreže ili novcu, već u zajednici.

Društvene bi platforme, stoga, trebale smisliti strategiju kako potaknuti kreatore da što dulje ostanu na platformi, nastave kreirati sadržaj te tako okupljati zajednicu. Naravno, postoje i oni koji kane samo zdrpiti lovu i zbrisati, ali ipak većina kreatora želi da to postane njihov posao, izvor njihovih mjesečnih primanja. Novčane nagrade za najgledaniji video svakako su poticajne, ali tek kratkoročno. Srećom, društvenim platformama u namjeri da korisnike pretvore u unosne kreatore mogu pomoći i brendovi. Zapravo, brendovi su ti koji su kreatorima i influencerima i dalje glavni izvor prihoda. Prema podacima Influencer Marketing Factoryja, 31 posto kreatora navodi da zarađuju upravo na temelju strategija influencer-marketinga. Dobra vijest za njih je, tvrde u Fast Companyju, što u sljedećoj godini brendovi više neće biti toliko usredotočeni na broj pratitelja određenoga korisnika već će više, nazovimo to tako, 'holistički' pristupati korisnicima.

Nova pravila igre

Drugim riječima, od velikih brojeva bit će im važnije tko su pratitelji, koliki je engagement, na koji način korisnici reagiraju na brendirani sadržaj… Taj je pristup u skladu s novim marketinškim strategijama dosezanja mlađe ciljne skupine koja, kako se pokazalo, ne reagira na reklame na način na koji su reagirali stariji. Njih se ne može utrpati u klasične podjele poput demografije, prihoda, dobi i spola, već ih se cilja na osnovi njihovih intimnih želja, potreba i stajališta. Naime, čak 73 posto predstavnika generacije Z od brendova očekuje da ih razumiju, a 76 posto da kompanije uvaže i prepoznaju njihov identitet i životna iskustva.

Ako brend doista može zadovoljiti takve želje potrošača te im ponuditi iskustvo i pristup zajednici istomišljenika, nemaju apsolutno nikakvih problema s tim je li sadržaj brendiran ili nije. Također, u posljednje vrijeme tehnološke kompanije poput Applea donose stroža pravila kad je riječ o privatnosti i veću kontrolu nad podacima daju korisnicima tako da oglašivači na raspolaganju imaju manje tradicionalnih alata prikupljanja podataka. Upravo zbog toga influencerski marketing i dalje im je jedan od lakših načina prepoznavanja svoje ciljne publike. Ili, pojednostavnjeno, ako želite naciljati žene između 18 i 34 godine koje interesira kozmetika, sklopit ćete partnerstvo s influencericom koja okuplja upravo takvu publiku. Osim pitanja prihoda i rasta influencer-marketinga, creator-industriju ove bi godine mogao obilježiti i rast broja brendova, ali i slavnih osoba koji i sami postaju kreatori sadržaja.

Novo, svježe, konkretno

Naime, sve više vlasnika brendova i slavnih osoba, bilo da je riječ o kvartovskoj pizzeriji bilo glazbenoj zvijezdi, shvaća da za rast biznisa nije dovoljno samo egzistirati na društvenim platformama, već i ponuditi konkretan i svjež sadržaj. U creator-ekonomiji vide priliku za predstavljanje brenda u drugačijem svjetlu i bolje povezivanje s publikom, tako da i oni iskušavaju postojeće alate te potiču rast čitave industrije. Jedan od alata ili, bolje reći, trendova koji se sjajno uklopio u novu industriju su non-fungible tokens (NFT) ili digitalna imovina. Kako kreator postaje popularniji tako i raste vrijednost njegova NFT-a. Iako u svijetu NFT-a trenutačno vlada kaos (stvari su još uvijek u povojima), virtualna će vrijednost (ako ima uporište u stvarnom svijetu) uskoro postati posve uobičajena stvar i, također, jedan od pokretača čitave industrije.

Na kraju, ekipa iz Fast Companyja izdvojila je još jedan zanimljiv izazov s kojim će se trebati nositi kreatori u idućih 360 i sitno dana nove godine. Njima, naime, prijeti – burnout. Kako su pokazala istraživanja, čak 90 posto kreatora već sad osjeća simptome burnouta, a 71 posto planira ostaviti se tog posla jer su platforme, kako tvrde, nalik kolutu za hrčke s kojeg teško silaze. Problem je što mnogi romantiziraju creator-biznis, misle da je to samo snimanje videa od kuće i čekanje da kapne lova. To je, dakako, daleko od istine. Stvaranje sadržaja, ma koliko on god banalan bio, s vremenom postane posao kao i svaki drugi, a zadovoljavanje očekivanja publike prilično stresna stvar. U svakom slučaju, 2022. u ovoj novoj industriji izazov neće biti osigurati rast, nego – red.

08. kolovoz 2022 11:13