Gledateljima sezone 2020./2021. šah, šalica čaja, ali i briga o životinjama u zatočeništvu, preusmjerili su fokus s brojenja oboljelih od korone, straha od bolesti, ekonomske nesigurnosti...
Daleke 1933. svijet se prvi put upoznao s korpulentnim mornarom Popajem, dobroćudnim snagatorom s lulom i limenkom špinata od kojeg rastu mišići. Američki su se klinci tada, a ostatak svijeta malo poslije, upoznali s blagodatima 'zelenjave' i, na sreću njihovih roditelja, povjerovali da će im špinat dati popajevsku snagu. I ne samo da su oni zbog špinata postali snažniji već se cjelokupna prodaja špinata samo zahvaljujući hrabrom mornaru – utrostručila.
Animirani studio koji stoji iza Popaja špinat je odlučio predstaviti kao superhranu na osnovi istraživanja njemačkoga kemičara koji je potkraj 19. stoljeća zapisao da 100 grama špinata sadržava 35 mg željeza. Iako je 2013. otkriveno da lik mornara snagatora počiva na 'tipfeleru' – nije 35 mg nego 3,5 grama – špinat je zaista zdrav, poželjan na svačijem meniju, a tvorci Popaja napravili su mu sjajan PR te tako postali jedni od televizijskih pionira koji su oblikovali stvarnost i utjecali na potrošačku kulturu.
Od 1933. do danas medijski sadržaj nije nimalo izgubio na snazi. Popularni naslovi mogu znatno utjecati na način na koji kupci promatraju svijet oko sebe, što kupuju, kako se odijevaju ili kakve akcije provode. Osim što se servis za internetski prijenos Netflix posljednje dvije godine nametnuo kao ozbiljan igrač u svijetu televizijske i filmske produkcije, postao je i nedvojbeni rasadnik potrošačkih trendova. Njegove serije 'Damin gambit', 'Bridgerton' ili dokuserijal 'Tiger King' ostavile su traga na mainstream kulturi i uveli neke trendove koji su do premijera tih naslova bili nezamislivi, pa čak i zaboravljeni.
Društvena svrha
Na portalu TheNextWeb nedavno je objavljen članak u kojem se tvrdi da je upravo Netflix, u kontekstu njegova utjecaja na kulturu, nedvojbeni pobjednik pandemije. Naravno, postoje i druge produkcijske kuće čiji je sadržaj utjecao na kulturu, pa tako i uzlet prodaje određenih brendova (dosta je sjetiti se 'Seksa i grada' i cipela Manola Blahnika), ali posljednje je dvije godine upravo on izbacio rekordan broj 'utjecajnih' naslova i u vrlo kratkom roku ostvario golem rast broja pretplatnika.
Platforma Pulsar otkrila je da sadržaj koji je popularan na Netflixu ima moć potaknuti konverzaciju ne samo o radnji već i o temi kojom se bavi, ma koliko nišna bila. Bizarni je dokumentarni serijal 'Tiger King' uz 'Damin gambit' najbolji primjer toga. Kako piše TheNextWeb, u ova čudna vremena pokazalo se da je ljubav prema 'fudbalerkama', kiču i velikim mačkama sve što jednom čovjeku u životu treba.
Otkako je tijekom prvog vala pandemije emitiran na Netflixu, bizarni dokuserijal 'Tiger King' oborio je sve dotadašnje rekorde streaming-servisa i proveo punih 27 dana kao najgledaniji sadržaj. Iako su se u serijalu gledatelji usredotočili na bizaran život krimosa Joea Exotica, ideja producenata Erica Goodea i Rebecce Chaikin bila je osvijestiti svijet o problemu trgovanja velikim mačkama i njihova držanja u zatočeništvu.
Točnije, više tigrova živi u Americi u zatočeništvu nego u divljini i, što je još gore, samo ih šest posto stanuje u zoološkim vrtovima, a ostatak je po dvorištima, privatnim (mahom ilegalnim) uzgajivačnicama ili se izlažu kao atrakcije na privatnim zabavama i izložbama. Iako su se, dakle, čeljusti gledatelja otvarale na prizor Joea Exotica, serijal je uspio potaknuti interes za cijelu problematiku: povećao se broj donacija udrugama za zaštitu divljih životinja i gledatelji su 'guglali' načine kako mogu pomoći da se to stravično iskorištavanje divljih životinja nekako zaustavi. Iako je 'Tiger King' bio uspješan u kontekstu podizanja svijest ljudi o zaštiti divljih životinja, njegov se utjecaj ne može ni mjeriti s onim koji je postigla serija 'Damin gambit' za popularizaciju šaha.
Povratak šaha
'Damin amin gambit' ili 'The Queen's Gambit' u samo mjesec dana od početka prikazivanja pogledalo je 62 milijuna Netflixovih pretplatnika iz 92 zemlje svijeta. Priča o talentiranoj djevojci nije samo zainteresirala i zabavila gledatelje već ih je i potaknula da nabave vlastiti šahovski set i zaigraju igru koju je suvremeni svijet gotovo zaboravio. Iako se tvrdokorni fanovi, pravi šahisti, nisu pretjerano izjašnjavali o Netflixovoj seriji, amateri su na sva zvona, po društvenim platformama, pisali o šahu, savjetovali se o nabavi idealnog seta i pozivali druge korisnike na igru.
Rast prodaje šahovskih ploča porastao je za nekoliko stotina posto. Popularnost je najviše zatekla španjolskog proizvođača, kompaniju Rechapados Ferrer, čiji su proizvodi rasprodani u rekordnom roku. Kako je za medije izjavio vlasnik David Ferrer, on je posve slučajno doznao da se u seriji igra na šahovskim pločama njegove tvrtke i, premda nije ulagao ama baš nikakav novac u marketing, prodaja se s oko 22 tisuće komada 2020. povećala na 45 tisuća 2021. i zbog golema interesa sve nove narudžbe morali su pomaknuti na 2022. Korijen porasta popularnosti, piše The Next Web, jest u tome što to nije serija o šahu, već o životu talentirane šahistice čiji je put do uspjeha i slave (posebno kao žene) izazvao suosjećanje i simpatiju kod gledatelja. Jednostavno, zavoljevši nju, gledatelji su zavoljeli šah.
Ljepša prošlost
Na sličan način može se objasniti uspjeh serije 'Bridgerton', koja je također uspjela utjecati na ponašanje kupaca. Naime, gledateljima su se toliko svidjeli jednostavnost i lakoća praćenja priče, osjećaj zabave, pa i hedonizma koji im je izazvala radnja, da ih to što se zbiva u 19. stoljeću i što je kostimirana nije sprječavala da pronađu način da i u svoju svakodnevicu unesu djelić te atmosfere. Prema podacima koje je dostavio Lyst, tijekom emitiranja serije potražnja za korzetima porasla je za 123 posto, interes za haljine koje podsjećaju na one koje su nosili likovi za 93 posto, a obožavatelje je zanimalo i gdje mogu kupiti bisere, šeširiće s perjem i duge svilene rukavice.
Trend regencycorea koji je pokrenula serija prodro je i u industriju interijera pa je zabilježen porast prodaje garnitura koje nalikuju na one iz serije (s velikim jastucima i baršunastom presvlakom), bogatih kristalnih lustera, porculanskih čajnih servisa i kristalnih bočica za parfem. Američki mediji pisali su o poduzetnicima koje je 'Bridgerton' spasio od propasti, poput vlasnice brenda crnoga čaja La Rue 1680. Naime, nakon godina priprema i istraživanja na tržište je odlučila plasirati svoj brend crnog čaja, i to neposredno prije proglašenja pandemije. Kako je ispričala CNN-u, da nije bilo Netflixove serije i da ona nije odlučila zajahati na valu njezine popularnosti, vjerojatno bi morala staviti ključ u bravu. Umjesto toga njezin čaj, a posebno edicije inspirirane serijom (pastelna pakiranja i kompleti), još su vrlo tražena roba.
Da nije pandemije i potrebe gledatelja da si ugode sadržajem koji ne opterećuje, a onda taj osjećaj pokušaju vratiti ispijanjem tople šalice čaja iz fine porculanske šalice, 'Bridgerton' možda i ne bi postigao toliki uspjeh. No to, zapravo, i nije važno. 'Bridgerton' i spomenute serije giganta Netflixa uspjeli su, svaki na svoj način, oblikovati popularnu kulturu 'novoga normalnog'.
Naravno, nitko ne može zamijeniti normalnu socijalnu interakciju i slobodu o kojoj u ovom trenutku možemo samo sanjati, ali u nedostatku boljeg sadržaja pomogli su narodu zatočenom u četiri zida da se osjeća malo bolje. I baš kao što je Popaju s početka priče špinat davao snagu, tako su i gledateljima sezone 2020./2021. šah, šalica čaja, ali i briga o životinjama u zatočeništvu, preusmjerili fokus s brojenja oboljelih od COVID-19.