Svakih 11 minuta jedno si dijete oduzme život, a samoubojstvo je peti razlog smrti djece između 10 i 19 godina te četvrti kod tinejdžera starih između 15 i 19 godina
Da su karantene, zatvaranje škola, poremećaj u svakodnevnoj rutini i nedostatak kontakta negativno utjecali na mlade diljem svijeta potvrdila su i najnovija istraživanja Unicefa i organizacije Gallup provedene u 21 zemlji svijeta u prvoj polovici ove godine. Prema njihovim saznanjima, gotovo jedno od petero mladih između 15 i 24 godine izjavilo je da se vrlo često osjeća depresivno, a jedno od sedmero djece od deset do 19 godina živi s dijagnozom mentalnog poremećaja.
– Posljednjih 18 mjeseci su bili posebno dugi za sve nas, a naročito za djecu i mlade koji su ih proveli daleko od obitelji, prijatelja, učionica i igre – ključnih elemenata zdravog djetinjstva i mladenaštva – kazala je u priopćenju iz Unicefa, izvršna direktorica Henrietta Fore te dodala da je utjecaj pandemije na mentalno zdravlje mladih značajan, a njihova su istraživanja samo vrh ledenjaka. I prije pandemije je, naime, prevelik broj djece i mladih živio i živi pod teretom problema s mentalnim zdravljem.
Trošak zanemarivanja
Osim spomenutog, istraživanje je otkrilo još jedan zastrašujući podatak, a to je da svakih 11 minuta jedno si dijete oduzme život, a samoubojstvo je peti razlog smrti djece između 10 i 19 godina te četvrti kod tinejdžera starih između 15 i 19 godina. U potonjoj grupi, samoubojstvo je treći uzročnik smrti kod djevojaka, a četvrti kod dječaka. Kako su naveli u Unicefu, zaista je nevjerojatno da se o toj šokantnoj statistici ne govori mnogo više.
Netretirani problemi s mentalnim zdravljem, nastavljaju, imaju i golem utjecaj na svjetsku ekonomiju. Istraživanje London School of Economics pokazalo je da je ekonomska cijena takvog zanemarivanja 387 milijardi funti godišnje, a unatoč golemoj potražnji za podrškom svjetske vlade na ono mentalno troše svega 2,1 posto od ukupnog ulaganja u zdravlje. Čak su i u razvijenim zemljama podaci poražavajući – broj psihijatara specijaliziranih za zdravlje mladih je 5,5 na sto tisuća.
– Mentalno je zdravlje dio fizičkog i ne možemo si više priuštiti da to gledamo ikako drugačije. U nerazvijenim, ali i u razvijenim zemljama se premalo ulaže u maksimiziranje potencijala svakog djeteta. To se pod hitno treba mijenjati – poručila je Fore iz Unicefa.