piše: Goran Marković, vlasnik Motus Melior
Svi smo čuli kako bi bilo zdravo da dnevno napravimo 10.000 koraka. No, znate li otkud ta brojka i je li ista znanstveno utemeljena, odnosno postoje li dokazi da je 10.000 koraka "zdravije" od, recimo, 8.000 ili 12.000 koraka?
Kao prvo, brojka od 10.000 koraka je arbitrarna, a svoje izvore vuče iz jedne marketinške kampanije provedene u Japanu 1964. godine. Naime, Japanska tvrtka Yamasa je odlučila iskoristiti veliku popularnost ljetnih Olimpijskih igara u Tokiju 1964. godine, te je pritom predstavila prvi brojač koraka na Svijetu pod nazivom manpo-kei, što u prijevodu znači "brojač 10.000 koraka" (slika 1).
Od tada je proveden veći broj studija na različitim uzorcima iz populacije koje su pokazale kako je broj koraka povezan sa stopom smrtnosti, ali niti jedna od njih nije potvrdila kako je 10.000 koraka upravo ta magična brojka koja čini razliku u smislu rizika smrtnosti.
Premda nisam pobornik "magičnih brojki" kojih se svi trebamo držati kada je ljudsko zdravlje u pitanju, globalno gledano, spoznaja da određena količina tjelesne aktivnosti može smanjiti rizik poboljevanja i smrtnosti može pozitivno utjecati na velik udio ljudi u populaciji koji su tjelesno neaktivni.
U zadnjem ožujskom broju uglednog znanstvenog časopisa JAMA objavljeno je istraživanje u kojem su autori pratili gotovo 5.000 Amerikanaca starijih od 40 godina kroz razdoblje od 10 godina te ispitali povezanost između broja koraka, intenziteta hodanja i stope smrtnosti.
Njihovi glavni nalazi generalno idu u prilog davno predstavljenoj brojci od 10.000 koraka dnevno, potrebnoj da bi zaštitili vlastito zdravlje. Konkretno, autori su pokazali kako, u odnosu na hodanje 4.000 koraka/dnevno, hodanje 8.000 koraka smanjuje stopu smrtnosti za 50%, a hodanje 12.000 koraka/dnevno za 65%. Iz slike 2 dolje vidljivo je kako nema bitne razlike u "zaštitnom" učinku 10.000 naspram 12.000 koraka. Interesantno, brzina hodanja nije imala značajan dodatni preventivni učinak ako osoba napravi gore spomenuti broj koraka. Konačno, autori su pokazali kako se preventivni učinak 10.000 ili više koraka / dnevno odnosi i na vodeći uzrok smrti na Svijetu - kardiovaskularne bolesti.
Eto, bez nužde da se u promociji tjelesne aktivnosti isključivo fiksiramo na neke "magične" brojke, dobro je znati da preporuka često spominjanog broja od 10.000 koraka/ dnevno u populaciji može imati značajne zdravstvene korisnosti za pojedinca i za društvo u cjelini. Dakako, to vrijedi samo ako svojim djelovanjem zaista pokrenemo većinu nedovoljno aktivnih osoba, posebice onih koje nisu sklone tjelovježbi.
Činjenica da brzina hodanja nema značajan utjecaj na preventivno zdravstveno djelovanje hodanja ukoliko smo napravili spomenuti broj koraka omogućuje i starijim i/ili nespremnim osobama da postupno dostignu potrebnu količinu koraka i baštine njihov preventivni zdravstveni učinak.