Piše: Domenika Brkić, Ekonomska klinika
Kada bismo morali definirati pitanje koje će uvijek postaviti zaposleni student svakako bi bilo ono 'Koji je prag zarade koji ne smijem preći i što ako prekoračim taj limit?'
Svaki student tijekom svojih studentskih dana želi steći što više iskustva u raznim poslovima, iskušati se u nečem novom te prikupiti razne poslovne kontakate koji bi mu mogli pomoći u budućnosti. Isto tako znamo da je jednome dijelu, ako ne i većini, cilj što više zaraditi. No tu se pojavljuju mnoge stavke vezane za studentske ugovore s kojima mnogi od studenata nisu upoznati. Znamo li mi uopće na koji način se oporezuju naši ugovori ili, primjerice, koji je maksimalni iznos zarade?
Ako vas roditelj na svojoj poreznoj kartici (PK) vodi kao uzdržavanog člana (Zakon o porezu na dohodak, čl. 14), to znači da svake godine na temelju vas plaća manji porez. Jednostavno rečeno, ako prijeđete prvi prag zarade, roditelj koji vas ima na svojoj PK morati će ‘vratiti’ novac koji je tijekom godine ‘dobio’ na temelju vas. Iznos kojega će morati vratiti ovisi o plaći roditelja na čijoj ste poreznoj kartici.
Iako ne postoji maksimalni prag koliko student može zaraditi preko studentskog ugovora na godišnjoj razini, naglasak treba staviti na pragove zarade.
Pragovi zarade
Postoje dva bitna praga na koja se mora paziti na godišnjoj razini:
- prvi prag je na 15.000 kuna godišnje
- drugi prag je na 63.000 kuna godišnje
Prvi prag se odnosi na poreznu olakšicu roditeljima/skrbnicima dok se drugi prag odnosi na plaćanje poreza na dohodak. Student može biti porezna olakšica roditeljima/skrbnicima sve dok zarađuje manje od 15.000 kuna godišnje. Pritom se gleda iznos koji se uprihodi preko žiro računa. U slučaju prelaska navedenog iznosa, odnosno prvog praga, prestaje biti porezna olakšica roditeljima/skrbnicima. Time roditelj/skrbnik automatski gubi olakšicu zbog čega mora plaćati veći porez.
Što se sve uračunava u 15.000 kuna?
U prvi prag ulaze svi svi oporezivi i neoporezivi primici na žiro računu. U to ne spada samo neto iznos kojega zaradite preko studentskog servisa, već i kamate na štednju, bruto iznos ugovora o radu ili djelu, stipendije iz privatnih izvora, stipendije koje prelaze propisani iznos i svi ostali prihodi koji nisu spomenuti u iznimkama. Svaki prihod se vodi pod određenom oznakom JOPPD obrasca prema kojoj Porezna uprava obračunava primitak. Sukladno tome, u iznos se ne obračunavaju primitci koje ste dobili od roditelja kao alimentaciju, novac koji ste sami sebi prebacivali s računa na račun itd.
Iznimke
Iznimke koje ne ulaze u prvi prag su primitci poput raznih doplataka, obiteljskih mirovina, nagrada, stipendija (unutar 1500 kuna mjesečno, iz javnog izvora) i sl.
Više o iznimkama možete pročitati ovdje (čl. 17., točka 1 i 2) i u Pravilniku o porezu na dohodak (čl. 5, točke 4-10, čl. 6), a redaktirani tekst sa svim dopunama možete pročitati i na stranicama Porezne uprave (čl. 17).
Novost od 2019. godine je da stipendije financirane iz javnih izvora više ne ulaze u prvi prag.
Koje razdoblje se gleda pri obračunu primitaka?
Porezna uprava gleda sve prihode uprihođene u kalendarskoj godini od 1. siječnja do 31. prosinca. Budući da se pri obračunu gledaju godišnji primitci, plaća od prosinca će se računati kao primitak tek u narednoj kalendarskoj godini tj. u godini u kojoj je isplaćena. Pri obračunu primitaka, Porezna ne gleda kada ste odradili određeni posao, već kada ste za njega dobili isplatu.
Primjer prelaska prvog praga
Vi ste porezna olakšica majci na iznos veći od 3800 kuna. Porezna uprava promatra razdoblje od 01. siječnja do 31. prosinca tekuće godine. Ako ste prijavljeni na poreznu karticu majke i niste prešli limit, ali usred godine se odjavite i pređete limit od 15.000 kuna, ona će morati vratiti olakšicu koju je ostvarila na temelju prvih mjeseci dok ste još bili prijavljeni. Znači, vaša majka u ovom slučaju ne vraća cjelokupni iznos, nego samo onaj do vremena u kojem ste bili prijavljeni. Točnije, u slučaju da se odjavite s kartice vašeg roditelja/skrbnika u listopadu, roditelj/skrbnik će morati platiti olakšicu koju je imao prvih 10 mjeseci, dok za studeni i prosinac neće morati.
Što ako prijeđem drugi prag?
Ako u godini zaradite više od 63.000 kuna, na dohodak iznad tog limita plaćate porez. Ako radite preko Studenstkog centra (SC) i ostvarite primitak iznad drugog praga, SC je obvezan na razliku iznad 63.000 kuna obračunati 24 posto poreza i prireza ovisno o mjestu stanovanja (Pravilnik o porezu na dohodak, čl. 55 st. 3.)
Primjer: ako ste do sada zaradili 62.000 kuna, a ovaj mjesec vam sjeda plaća od 4000 kuna, iznos do 63.000 kuna neće se oporezivati, ali ostalih 3000 koje prelaze drugi prag hoće.