Studentski Lider klub
StoryEditor

Zaklada Marijan Hanžeković: Dva bivša studenta i doktorica znanosti nagrađeni za najbolje znanstvene radove

22. Siječanj 2022.
Patrik Barišić, Ivana Rukavina i Tibor Kovač

Zaklada prof. dr. Marijan Hanžeković, prvog hrvatskog ministra financija, jednim od osnivača Instituta za javne financije te profesora na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, nagradila je najbolje znanstvene radove u 2021. godini.

U studentskoj kategoriji diplomu i nagradu od 15.000 kuna dobili su studenti Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Patrik Barišić i Tibor Kovač za rad 'The effectiveness of the fiscal policy response to COVID-19 through the lens of short and long run labor market effects of COVID-19 measures'. U redovnoj kategoriji, diplomu, medalju i nagradu od 50.000 kuna dobila je Ivana Rukavina za rad 'Evaluation of macroeconomic outcomes and seven-year membership of Croatia in the European Union'.

Mediteranske zemlje će najviše profitirati

Barišić i Kovač u svom su radu istražili efikasnost fiskalnih mjera (raznih subvencija i olakšica) koje su članice EU-a, pa tako i Hrvatska, primjenjivale u prvoj polovici 2020. u jeku koronakrize, kako te mjere utječu na kretanje nezaposlenosti u kratkom roku te na potencijalni BDP u dugom roku.

U svom su radu zaključili da su zemlje koje su fiskalnim stimulansima uspjele spriječiti rast nezaposlenosti one koje su uobičajeno imale visoke i volatilne stope nezaposlenosti, npr. Mediteranske zemlje, posebno Španjolska. S druge strane, rezultati sugeriraju da fiskalne mjere u zemljama Baltika nisu bile efikasne i nisu uspjele suzbiti rast nezaposlenosti. Osim kratkoročnih utjecaja na nezaposlenost, analizirali i dugoročne utjecaje implementiranih fiskalnih mjera na potencijalni BDP. Rezultati ovog dijela istraživanja ponovno ističu Mediteranske zemlje kao zemlje koje će najviše profitirati od implementiranih fiskalnih mjera, dok bi Baltičke zemlje u dugom roku mogle iskusiti najveće negativne efekte.

Kada je riječ o Hrvatskoj, rezultati ovog istraživanja upućuju da su fiskalne mjere u drugom kvartalu 2020. godine spriječile rast nezaposlenosti od skoro 1 postotnog boda (0,89 pb). Dugoročno, efekt rada na potencijalni BDP mogao bi biti veći za 1,8 postotnih bodova zbog donesenih fiskalnih mjera.

Kako su objasnili Barišić i Kovač, velika efikasnost u suzbijanju rasta nezaposlenosti u kratkom roku ne znači jednako veliku efikasnost u dugom roku (rast BDP-a u budućnosti) zbog različitih doprinosa komponente rada BDP-a u različitim gospodarstvima. Stoga izostanak fiskalne pomoći u vrijeme krize može imati negativne posljedice u kratkom, ali i u dugom roku.

U trenutku prijave Barišić i Kovač bili su studenti na EFZG-u. Barišić je nakon fakulteta svoj karijerni put nastavio u Hrvatskoj narodnoj banci, dok se Kovač zaposlio na Ekonomskom institutu.

Spora integracija

Doktorica znanosti te vanjska suradnica na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i Visokom učilištu Effectus Ivana Rukavina pokazala je da, računajući ishode pridruživanja Hrvatske EU, da je pridruživanjem zaustavljen pad gotovo svih promatranih makroekonomskih pokazatelja (BDP po stanovniku, investicija, dodane vrijednosti u industriji, poljoprivredi i uslužnom sektoru, dohotka i štednje). U radu je objasnila da neki pozitivni ishodi nisu bili vidljivi odmah nakon integracije, primjerice rast BDP-a i investicija, dok do poboljšanja u osobnoj potrošnji nije došlo. Na to je utjecala i recesija koja je ostavila dubok trag na hrvatsko gospodarstvo te posljedično slabije makroekonomske ishode pridruživanja Uniji.

Glavni je zaključak njezina rada da je integracijski proces u promatranom razdoblju od 2013. do 2020. godine išao sporo. Vidljiva je stagnacija potrošnje kućanstava, kao i smanjenje poljoprivredne produktivnosti. Ipak, rezultati pokazuju pozitivan trend povećanja izvoza za u prosjeku 20,5 posto.

– Hrvatska u sedmogodišnjem razdoblju članstva nije uspjela u potpunosti oporaviti industriju, investicije, poljoprivredu niti osobnu potrošnju na način da oni značajnije premoste predrecesijsku razinu iz 2008. – istaknula je Rukavina.

Odbor za dodjelu godišnje nagrade prof. dr. Marijan Hanžeković za 2021. godinu činili su Vladimir Arčabić (Ekonomski fakultet, Zagreb), Marijana Bađun (Institut za javne financije, Zagreb), Katarina Ott (Institut za javne financije, Zagreb), Iva Tomić (Hrvatska udruga poslodavaca, Zagreb) i Ivan Žilić (Ekonomski institut, Zagreb) ocijenio je prijavljene radove u redovitoj i u studentskoj kategoriji.

Aktualni nagrađeni radovi bit će objavljeni u znanstvenom časopisu Public Sectory Economics.

image

Katarina Ott, Patrik Barišić, Ivana Rukavina, Tibor Kovač i Vjekoslav Bratić

22. svibanj 2022 11:10