Ukratko
StoryEditor

Kohezijska politika jače se okreće borbi protiv klimatskih promjena

03. Ožujak 2022.
Caroline Martin foto Caroline Martin ©
Europska investicijska banka namjerava pojačati potporu kohezijski prioritetnim područjima EU, uza stavljanje težišta na prijelaz na niskougljično gospodarstvo. Borba protiv klimatskih promjena mora se odvijati ruku pod ruku s postizanjem veće ujednačenosti unutar EU

Većina kohezijskih područja Europe ubraja se u područja najizloženija učincima klimatskih promjena, kojima pripada i jug Hrvatske. U već ionako toplim zemljama na jugu Europe, poput Hrvatske, Španjolske i Italije, visoke temperature utjecat će na poljoprivredu i povećati učestalost i snagu prirodnih katastrofa kao što su šumski požari, koji su već česta pojava i na jugu Hrvatske. Ta su područja primorana tražiti i odgovore na moguće negativne posljedice prijelaza na zeleno i digitalno gospodarstvo s nultom stopom emisija ugljika – kakvo nam je potrebno za uspješnu borbu protiv globalnog zatopljenja. Također, odmak od ugljena, koji je ključan za smanjenje emisija CO2 kao uzročnika klimatskih promjena, osobito će teško pogoditi mnoga područja na istoku Europe gdje zajednice i industrije ovise o ugljenu. U Hrvatskoj se očekuje da će najteže posljedice zelenog prijelaza snositi Istarska i Sisačko-moslovačka županija, za koje su spremni posebni mehanizmi potpore.

Potpora zelenoj tranziciji

Suočeni s tim izazovima, ulaganja u zemljama i regijama EU moramo usmjeriti prema gradnji nove vrste održiva gospodarstva. Dosad je velik dio ulaganja u kohezijski prioritetnim zemljama Europske unije, u koje se ubraja i Hrvatska, odlazio na infrastrukturu poput željeznica i autocesta. No to se mora promijeniti želimo li se zaista suočiti s egzistencijalnom prijetnjom za čovječanstvo koja proizlazi iz klimatskih promjena.

Svoje klimatske ciljeve ostvarit ćemo samo ako svima pomognemo podnijeti troškove zelene tranzicije. Jedan od prioriteta stoga mora biti problem ujednačenog ulaganja u klimatske te projekte koji podižu održivost gospodarstva u kohezijskim regijama. Upravo je zato EIB u procesu redefinicije svog pristupa koheziji izradom novoga orijentacijskog dokumenta koji će definirati način na koji EIB ulaže u kohezijske regije Europske unije. Cilj Banke je da ukupan iznos kredita koje odobravamo tim regijama povećamo na 45 posto od ukupne kreditne aktivnosti banke. Perspektive radi, prošle je godine ukupan iznos odobrenih sredstava grupacije EIB dosegao 95 milijardi eura. Istodobno želja nam je širiti i našu potporu regijama čija gospodarska razvijenost zaostaje za prosjekom EU.

O tome koliko je moćan učinak koji kohezijske politike mogu imati na regionalne zajednice svjedoči primjer inicijative JESSICA (Zajednička europska potpora održivom ulaganju u gradskim područjima). To je jedan od prvih instrumenata te vrste koji je razvila Europska komisija, a države članice provode ga uz potporu EIB-a. Isto tako, grupa EIB-a svoje financijske i savjetodavne kapacitete danas nudi kako bi države članice poduprla u učinkovitoj i održivoj provedbi Mehanizma za oporavak i otpornost te Mehanizma za pravednu tranziciju.

Hrvatska će imati koristi

Naš će novi pristup financiranju projekata u kohezijskim regijama (onim regijama čiji je BDP po stanovniku manji od 75% prosjeka EU) omogućiti da im se posveti veća pozornost te da do 2025. godine dobiju i do 23 posto iznosa naših ukupnih kredita na prostoru EU. Hrvatske će regije također imati koristi. Europska je komisija kao novu ranjivu skupinu prepoznala i područja sa srednjom razinom dohotka (75 – 100% prosjeka EU), poznata kao 'tranzicijske regije', koja trebaju ciljanu potporu kako bi se nosila s izazovima poput ovisnosti o niskotehnološkoj proizvodnji, rasta jediničnih troškova rada, razmjerno slabe obrazovanosti i pada zaposlenosti u industriji.

Kao klimatska banka EU, uvjereni smo da su naše nove zadaće u području kohezije u suglasju s našim ambicioznim klimatskim ciljevima te planovima za ubrzan oporavak gospodarstva od pandemije COVID-19, jer je riječ isključivo o sinergijama i preklapanjima. Ta nastojanja idu ruku pod ruku jer u ostvarenju klimatskih ciljeva nećemo uspjeti ne budemo li svakoga uvjerili da nitko neće biti izostavljen. Ne smijemo zaboraviti ni to da su troškovi povezani sa zelenom tranzicijom tek djelić katastrofalnih troškova koje bismo pretrpjeli kad se ne bismo suočili s prijetnjom klimatskih promjena. Stoga smo sigurni da možemo pristupiti pojačanom kreditiranju kohezijskih područja i povećanju udjela kredita za djelovanje u području klime na 50 posto do 2025. godine.

Brži razvoj juga

U tome možemo uspjeti pažljivim biranjem projekata koje ćemo podržati, pri čemu će nam težište biti na prioritetnim područjima klimatskog djelovanja kao što su čista, sigurna i povezana mobilnost, energetska učinkovitost, obnovljivi izvori energije, vodoopskrba i odvodnja te industrija, kružno gospodarstvo, hrana i poljoprivreda. Sve to važno je i u smislu napora kako bi se osigurao brži razvoj juga Hrvatske.

Treba navesti i da EIB ne planira podržati kohezijska područja samo dugoročnim financijskim sredstvima. Spremni smo ponuditi i svoje savjetodavne usluge kako bismo pridonijeli podizanju svijesti, u pripremi strategija i projekata te razvoju upravnih kapaciteta. 

26. rujan 2022 08:39