Ukratko
StoryEditor

Neven Habunek (PwC Hrvatska): Pravovremno planiranje i spremni projekti ključni su za dobivanje bespovratnog novca

04. Ožujak 2022.
Neven Habunek
Piše: Antonija Knežević

Naš je savjet da se ovom financijskom razdoblju pristupi planski. Svakom klijentu, i u javnom i u privatnom sektoru, preporučujemo da razvija baze svojih projekata kako bi jasno procijenio koje su investicije za njega ključne i da ih istodobno usklađuje s europskim politikama

Hrvatska će u sljedećemu financijskom razdoblju imati na raspolaganju čak 25 milijardi eura iz različitih europskih izvora, a ove godine očekuje se niz natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, 'teškog' 47,5 milijardi kuna. Kako se pripremiti za te natječaje, prema kojim će projektima i kojim industrijama biti najviše usmjerena EU sredstva, razgovarali smo s Nevenom Habunekom, voditeljem tima za EU usluge u PwC-u Hrvatska.

Riječ je o timu od petnaestero stručnjaka koji se brinu o portfelju projekata ukupno vrijednom oko dvjesto milijuna eura i koji klijentima u javnom i privatnom sektoru pružaju cjelovite usluge povezane s politikama, programima i fondovima Europske unije u svim fazama njihova ciklusa: od strateškog planiranja i programiranja EU fondova, savjetovanja o mogućnostima financiranja investicija i pripreme projektnih prijedloga do provedbe infrastrukturnih projekata i njihove evaluacije.

Jesu li već sada jasni smjerovi raspodjele novca iz EU fondova, u što će biti najviše usmjereni?

– Već je sada jasno da će novi proračun Europske unije za razdoblje od 2021. do 2027., uključujući i paket pomoći EU sljedeće generacije, biti snažno usmjeren na poticanje zelene tranzicije i digitalne transformacije. Upravo u tom području na raspolaganju je niz novih mehanizama financiranja, ali prosječnom potencijalnom korisniku EU sredstava nije se lako snaći u kompleksnoj matrici fondova Europske unije, Unijinih programa, financijskih instrumenata. Prve pozive za dodjelu bespovratnih sredstava poduzetnici mogu očekivati iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. U tim pozivima mnogo nam je toga već poznato, jasni su struktura i obuhvat poziva za dodjelu bespovratnih sredstava, a u sljedećih nekoliko tjedana očekujemo da ćemo doznati i informacije o točnim odredbama poziva. Očekujemo pozive za povećanje održivosti i kvalitete turizma većim infrastrukturnim zahvatima, potpore poduzećima za tranziciju na energetski i resursno učinkovito gospodarstvo te mnoge pozive usmjerene na inovacije, digitalnu tranziciju, digitalne vještine. Zbog postupka izrade NPOO-a operativni programi u sklopu kohezijske politike Europske unije dovršavaju se malo kasnije u odnosu na početak financijske perspektive, zato u tom dijelu još ima dosta nepoznanica, no sigurno je da će i Operativni program 'Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027.' kao i novi Integrirani teritorijalni program 2021. – 2027. nositi mnoge prilike za poduzetnike. Tu su i novi fondovi kojima se do sada nismo imali prilike koristiti kao što je Modernizacijski fond, a ne smijemo zaboraviti ni centralizirane programe Europske unije poput Inovacijskog fonda, programa 'LIFE' te Instrumenta za povezivanje Europe (CEF).

Koje će industrije, prema vašemu mišljenju, imati najviše izgleda za dobivanje novca iz EU fondova?

– S obzirom na stupanj razvoja i modernizacije ekonomije u Hrvatskoj jaka se potpora očekuje upravo u smjeru prilagodbe novim, zelenim politikama Europske unije: obnovljivi izvori energije, energetska učinkovitost, dekarbonizacija proizvodnih procesa, smanjenje negativnih okolišnih učinaka tih industrija. Imamo veliko iskustvo upravo s tim sektorima pa vrlo dobro znamo s kojim se izazovima suočavaju poduzeća u energetski intenzivnim industrijama. U kontekstu snažna zaokreta prema postizanju klimatske neutralnosti takvim poduzećima potrebna je sveobuhvatnija transformacija i svojevrsna promjena paradigme. Važno je da će Hrvatska takvim pozivima nastojati što više dostići energetske i klimatske ciljeve na koje se obvezala, što znači da možemo očekivati poticaj većim investicijama i infrastrukturnim zahvatima. Također je već sada jasno da će se dati snažan zamah razvoju ekonomije utemeljene na znanju, na novim tehnologijama, inovacijama, a sve kako bismo postali dijelom europskih i globalnih lanaca visoke vrijednosti. Vjerujem da će takve mjere rezultirati razvojem našeg startup i inovacijskog ekosustava, što je iznimno važno za našu ekonomiju.

Na što bi se poduzetnici trebali koncentrirati kako bi mogli povući sredstva iz EU fondova, odnosno za koje se projekte uopće mogu prijaviti?

– Naš je savjet da se ovom financijskom razdoblju pristupi planski. Svakom svojem klijentu, i u javnom i u privatnom sektoru, preporučujemo da razvija baze svojih projekata kako bi jasno procijenio koje su investicije za njega ključne i da ih istodobno usklađuje s europskim politikama. Jedino je tako, sustavno i strateškim pristupom, moguće ostvariti veću seriju ulaganja i napraviti pravi iskorak u poslovanju. Kad klijenti tako pristupaju svojim investicijama, tada mi možemo pomoći svojim savjetima o faziranju ili agregaciji pojedinih projekata, nadogradnji projekata određenim aktivnostima u skladu s europskim politikama, preporukama za podizanje razine investicijske spremnosti tih projekata, a to nam omogućuje i da na svaku novu priliku za financiranje reagiramo brzo i s kvalitetnim preporukama klijentu. Naš je cilj tako pratiti klijente kroz investicijski ciklus i zajednički pridonijeti promišljenim i potrebnim investicijama koje će povećati otpornost našeg gospodarstva na buduće krize. Suradnja s klijentima s kojima imamo takav odnos vrlo je uspješna i dugoročno će ostvariti bolje rezultate od različitih ad hoc savjetovanja.

Kako se poduzetnici trebaju pripremiti za prijavu na natječaje? I kako im vi kao konzultanti možete pomoći da u tome budu što uspješniji?

– Prvi je savjet da se s pripremom počne na vrijeme. Jasno je da će sve odredbe i uvjeti poziva biti poznati tek kad poziv bude objavljen, no to će biti prekasno za one koju u trenutku poziva budu na razini nerazrađene projektne ideje. Budući da u novom financijskom razdoblju na raspolaganju imamo doista mnogo fondova, programa, mehanizama financiranja i financijskih instrumenata, treba provjeriti koji su izvori financiranja najbolji za pojedinu investiciju. Naša je preporuka da poduzetnici na vrijeme stupe u kontakt i uspostave suradnju s konzultantima. Najviše izgleda za financiranje imaju projekti koji imaju spremnu dokumentaciju, posebice zbog iznimno kratkih rokova za provedbu NPOO-a. Mi nudimo cjelovite usluge pripreme i provedbe projekata financiranih iz raznih europskih i nacionalnih izvora, što uključuje dizajn i planiranje projekta od početne ideje do zrele investicije te sve usluge povezane s provedbom, a koje proizlazi iz postupanja u skladu s ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava. Pri tome su nam najvažniji kvaliteta naših usluga i zadovoljstvo klijenta jer svoj razvoj gradimo na održivim odnosima s klijentima koji su prožeti uzajamnim povjerenjem.

U čemu najčešće poduzetnici griješe u prijavi za sredstva iz EU fondova i kako izbjeći te pogreške?

– Ono što vidimo kao strukturnu pogrešku ​povezano je s vrstom potpore. Bespovratna sredstva iznimno su popularna; sâm naziv govori zašto. Međutim, primanje takve potpore podrazumijeva i neka pravila, kao i zahtjev da tako financirani projekti rezultiraju dodanom vrijednošću za postizanje ciljeva europskih politika. Sada je ključno osmisliti dovoljno ambiciozne projekte koji mogu znatno pridonijeti zelenoj i digitalnoj tranziciji poslovanja. Poduzeća koja propuste priliku uhvatiti korak s novim regulativama i trendovima vrlo će se teško nakon ovoga investicijskog ciklusa probiti na tržište. Naravno da je izazovno, katkad i nemoguće, odjednom uložiti u modernizaciju, proširenje, digitalizaciju i zelenu tranziciju, no to nas ne bi trebalo spriječiti da razvijamo velike i ambiciozne projekte. Često je projekt potrebno podijeliti u faze kako bi se mogli kombinirati različiti izvori financiranja i ostvariti maksimum potencijala, a, po mogućnosti, i ne preopteretiti ljude u tom procesu.

Imate li neke sugestije za državu, odnosno ministarstva, o načinu raspisivanja natječaja kako bi se na kraju iskoristilo što više sredstava iz EU fondova?

– U našem pristupu ključni su planiranje i dugoročna vizija razvoja. Našim je klijentima važno pravovremeno dobiti što točnije informacije vezane uz buduće natječaje, odnosno izvore financiranja za njihove projekte, kako bi mogli pripremati i razvijati svoje projekte. Tijela u sustavu upravljanja i kontrole EU fondovima u ovom trenutku imaju i previše posla, ali pravodobno objavljivanje nacrta budućih poziva na srednji bi rok olakšalo posao i njima i korisnicima sredstava jer su, primjerice, pozivi iz NPOO-a, odnosno konkretni detalji i odredbe, još nedovoljno poznati zainteresiranim dionicima. Smatramo, a na tome i radimo u sklopu projekata tehničke pomoći hrvatskim institucijama, da je ključno raditi na jačanju kapaciteta svih u sustavu, uključujući i one koji dodjeljuju bespovratna sredstva. Svima bi nam trebalo biti u interesu apsorbirati što više sredstava iz EU proračuna, zbog čega pozdravljamo svaki oblik pojednostavnjenja procedura i usmjeravanja na učinke i rezultate umjesto administrativnih preopterećenja povezanih s izvješćivanjem.

Sadržaj nastao u suradnji s PwC Hrvatska.

02. listopad 2022 05:04