Proteklih 20 godina Holcim je stalno ulagao u kružno gospodastvo i tako uspio smanjiti emisije - po toni cementa svoje su emisije CO2 smanjili za 30 posto u odnosu na 1990. godinu. Sada se ide prema ambicioznom planu Holcim Grupe prema neto nula ugljika
Principe kružnoga gospodarstva u Holcimu su počeli primjenjivati odmah nakon privatizacije, zahvaljujući ulaganjima vlasnika iz Švicarske i temeljem iskustava iz drugih država. Tako su 1999. godine započeli energetsku oporabu otpadnih guma, kasnije i ostalih vrsta otpada, a od 2001. godine i materijalnu oporabu pepela i gipsa iz TE-a Plomin.
– Zahvaljujući tim ulaganjima u ovih 20 godina, svoje emisije CO2 po toni cementa smanjili smo za 30 posto u odnosu na 1990. godinu. Sad je naš daljnji put određen vizijom Holcim Grupe do 2050. – prvi smo u sektoru kojima je organizacija SBTi potvrdila ciljeve prema neto nula ugljika do 2030. i do 2050. u cijelom lancu opskrbe – kaže Virna Višković Agušaj, predsjednica Uprave Holcima u Hrvatskoj.
U proizvodnji cementa oko 60 posto emisija CO2 nastaje zbog kemijskog procesa pretvaranja kamena lapora u klinker, pri čemu se oslobađa CO2, a 40 posto emisija CO2 nastaje zbog izgaranja ugljena i petrol koksa tijekom procesa pečenja klinkera. Zato su ukidanje korištenja ugljena i mineralni dodaci ključne aktivnosti dekarbonizacije. Holcim je tako prošle godine započeo nabavu nove opreme za niskougljične cemente i projekt KOdeCO, tj. nabavu nove tehnologije energetske oporabe otpada kojom se ukida ugljen. Očekuje se da će to ulaganje vrijedno 180 milijuna kn donijeti smanjenje od oko 35.000 tona emisija CO2 na godinu.
Detaljan sustav kontrole
– S obzirom na trenutačnu percepciju javnosti o energetskoj oporabi otpada u Hrvatskoj želio bih napomenuti da tvornice cementa u Austriji 99 posto energije dobivaju iz otpada i to već godinama. Naš sustav kontrole kvalitete ulaza i izlaza u Holcimu, kao i mjerenje emisija u Hrvatskoj, jednak je kao i u Austriji, a u nekim dijelovima i stroži jer u Hrvatskoj uvijek postoji sumnja u privatno vlasništvo i sustav. Zato radimo veći broj uzoraka i analiza, kako bismo izgradili povjerenje ponajprije naših zaposlenika, a onda i lokalne zajednice – napominje Nikola Kovačević, direktor Holcimove tvornice cementa u Koromačnu.
Sve to usmjereno je prema zakonodavnom okviru dekarbonizacije Europe do 2050. godine, prema kojem će u sljedećih nekoliko godina biti potrebno potaknuti ulaganja u brojne tehnologije za smanjenje ugljičnog otiska. Osim toga, Zeleni plan EU predviđa kvalitetnije upravljanje prema hijerarhiji postupanja s otpadom, koja potiče korištenje otpada ili nusproizvoda jednoga industrijskog procesa u stvaranju i proizvodnji nekoga novog proizvoda. U proizvodnji cementa to je već dulji niz godina omogućeno i europskom normom za proizvodnju cementa, koja se primjenjuje i u Hrvatskoj.
Potrebno je uključiti i tržište
Međutim, kružno gospodarstvo neće dati rezultate zadane ciljevima Zelenog plana dok god ne prihvatimo cjelokupnu hijerarhiju postupanja otpadom, uključujući i energetsku oporabu onog otpada koji se nije mogao materijalno oporabiti, a u industrijskom procesu može biti izvor energije umjesto ugljena ili, na primjer, dok god je građevinski otpad jeftinije baciti nego oporabiti u novom građevinskom proizvodu.
– Na kraju proizvodnje i našega kruga utjecaja, kad proizvod dođe na tržište, kupac je taj koji bira koji će proizvod kupiti. Zato nijedan proizvođač ne može samostalno ostvariti ciljeve Zelenog plana, a Europa će postati prvi kontinent bez ugljika samo ako pokrenemo potražnju za niskougljičnim proizvodima. Korak u tom smjeru mogao bi biti obvezan izračun cjeloživotnoga ugljikova otiska građevine, čime potičemo projektiranje s ciljem ostvarenja minimalnog ugljikova otiska po m2 ili minimalnog ugljkova otiska za svrhu kojoj građevina služi. Primjer svima bi za početak trebala biti zelena javna nabava u gradnji javnih objekata – predlaže Julija Škoro, Holcimova voditeljica komunikacija i marketinga.