Povodom narodnog običaja krštenja mošta, odnosno Martinja, brojni Hrvati će uživati u mnoštvu okusa i blagodati vina.
Tim povodom smo, za ljubitelje dobrog vina, provjerili koliko je zatvarač bitan za vino, što on znači za kvalitetu vina te utječe li na cijenu. Čep je, uz kvalitetnu bocu, najbitniji dio ambalaže vina te utječe na kvalitetu, ali i povećanje tržišne vrijednosti vina. Iako tradicija nalaže korištenje plutenih čepova za zatvaranje vina, novo doba sa sobom donosi i nova, kvalitetnija rješenja kojima se polako, ali sigurno priklanjaju i domaći vinari.
Aluminijski navojni zatvarač, zbog svoje kvalitete, praktičnosti i neograničenih mogućnosti oslikavanja, vinarima pruža i mogućnost izrade jednistvenih prepoznatljivih amblema i logotipova pa i ne čudi podatak kako su upravo takvi čepovi sve popularniji. Obzirom da u Hrvatskoj, osim tvornice Pluto, ne postoji niti jedan veći proizvođač čepova za vina, većina domaćih vinara nabavlja zatvarače iz veleprodajnih i maloprodajnih trgovina ili ih uvozi.
Godišnje potrebe za čepovima u Hrvatskoj se kreću između 40 i 45 milijuna komada, od čega se svi aluminijski navojni zatvarači proizvode u tvornici Pluto. Gotovo 80 posto proizvodnje plutenih čepova dolazi iz Portugala i Španjolske, pošto su te zemlje, uz zemlje Magreba klimatski najpogodnije za uzgoj hrasta plutnjaka. Tvrtka Pluto godišnje proizvede oko 25 milijuna komada čepova za vina. Tržišno mjerena vrijednost svih čepova u Hrvatskoj iznosi između 5 i 10 milijuna eura.
Najskuplji čepovi su pluteni, iako i kod njih postoji nekoliko vrsta i kvaliteta, a samim time i cijena koje ponajviše ovise o načinu obrade i proizvodnje. Cijene zatvarača za vina se kreću u rasponu od jedne kune pa sve do sedam ili više kuna.- Iako bi visoka cijena čepa trebala garantirati pouzdanost, često to nije slučaj - iz 20-godišnjeg iskustva govori vlasnik samoborske tvrtke Bumbar, Vladimir Sakač.
Dobar čep osigurava adekvatno zatvaranje, prvenstveno s ciljem sprječavanja ulaska zraka u vino. Vinar- enolog prvenstveno odlučuje koju vrstu čepa će upotrijebiti. Kod odabira zatvarača mora se voditi računa o cijeni čepa, duljini čuvanja vina i ciljanoj cijeni gotovog proizvoda. Također se mora voditi računa kojoj skupini potrošača je proizvod namijenjen. - Kod vina dolazi u velikoj mjeri do izražaja tradicionalnost potrošača koji su skloniji plutenim čepovima i općenito teško prihvaćaju novosti vezane uz različite segmente proizvodnje i ambalažiranja vina - smatra Karin Kovačević Ganić, pročelnica labaratorija za tehnologiju i analitiku vina na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu.
Zatvarači za vina mogu biti klasični pluteni, sintetski, krunski čepovi i navojni koji polagano postaju sve popularniji. Pluteni čepovi dijele se na prave plutene i aglomerirane plutene čepove. Pluteni čepovi veće kvalitete rade se od čistog pluta ili iz cijelog komada kore hrasta plutnjaka. Oni su skuplji i kvalitetniji, a koriste se za vina koja duže sazrijevaju. Aglomerirani pluteni čepovi se rade od smrvljenih komadića pluta raznih granulacija, manje su kvalitetni i jeftiniji, ali se ne koriste za vrhunska vina. S druge strane, sintetski čepovi su proizvedeni od različitih sintetskih (plastičnih) materijala. Izgledaju isto kao i pluteni čepovi i koriste se isti uređaji za čepljenje. Ovim vrstama čepova nastojalo se zamijeniti plutene čepove da bi se izbjegao tzv. TCA miris, ali nisu naišli na široku primjenu i vinari se uvijek radije odlučuju za plutene čepove. Navojni čepovi koje koriste veće tvrtke poput Kutjeva d.d. rade se od aluminija i aluminijske legure. Za njih je potrebna različita čepilica od one za plutene ili sintetske čepove. Krunski čepovi se koriste za stolna vina najniže kvalitete.
Ukoliko se radi o arhivskim vinima, vinari obično koriste pluteni čep koji ima svoju tradiciju i draž. No, i pluteni i navojni zatvarači za vina imaju svoje prednosti i nedostatke. Kvaliteta plutenog čepa ovisi o kvaliteti pluta te o dimenziji plutenog čepa pa se, ovisno o tome, postiže različito ‘dihtanje‘ čepa u boci. Smatra se da su pluteni čepovi pogodniji za vino koje dulje vrijeme sazrijeva u boci. Vinima sa većim udjelom tanina, kao što je Plavac mali, često odgovara dulje dozrijevanje u bocama i takve boce, osim adekvatnog čepa, trebaju biti napunjene u adekvatnim uvjetima te čuvane na ispravan način. Svi ovi elementi utječu na povećanje cijene vina. Osnovni nedostatak plutenih čepova je razvoj neugodnog mirisa u vinu, tzv. TCA koji se opisuje kao miris po čepu, a uzrokuje ga spoj trikloranisol. Razvoj ovog mirisa može se dogoditi i u najkvalitetnijem vinu, a uzrokuje ga prvenstveno čep. Ovaj iznimno neugodan miris znači veliku materijalnu štetu za vinara, međutim mnogi vinari su skloni zamijeniti bocu koja ima TCA miris sa bocom adekvatne kvalitete. Upravo zato sve značajniji dio tržišta preuzimaju aluminijski navojni zatvarači, koje sve češće možemo susresti na stolnim, ali i kvalitetnim vinima s geografskim podrijetlom.
Prema klasičnim podjelama, stolna, kvalitetna i dio vrhunskih vina koriste plutene, ali sve više i aluminijske navojne zatvarače, dok dio vrhunskih vina, kao i arhivska, izborne, ledene berbe koriste plutene zatvarače. Iskustva domaćih vinara pokazuju kako se jeftiniji čepovi isplate samo ukoliko je vino niske kvalitete ili je namjenjeno brzoj potrošnji unutar jedne kalendarske godine.
Kvalitetni navojni čepovi su se počeli pojavljivati na hrvatskom tržištu unazad dvije godine i uglavnom se koriste za vina srednjeg cjenovnog razreda.- Navojni aluminijski zatvarač sa ‘Saranex‘ brtvilom je jedini uspio spojiti sve kvalitete plutenog i silikonskog čepa - smatra Tomislav Petrić, predsjednik Uprave Pluta. Saranex brtvilo je tanki pluteni disk koji propušta točno određenu količinu zraka u bocu, nema migracije čestica u vinu, a zbog navoja je praktičan za uporabu.- Naš novi proizvod je upravo taj aluminijski navojni zatvarač, s kojim ćemo izaći na tržište do kraja godine, koji je prema ispitivanjima dobio prestižne ocijene - rekao je Petrić te najavio širenje poslovanja na tržišta zapadne Europe.
Navojni čepovi su praktični za upotrebu jer kod otvaranja boce ne treba otvarač i boca se može ponovno zatvoriti. S druge strane, izostaje postupak otvaranja vina pred potrošačem, što predstavlja određeni ritual kod prezentacije vina. Takvi zatvarači su pouzdani za čuvanje vina jer sprječavaju ulazak zraka u bocu. Međutim, navojni čep često vino zna i predobro zatvoriti pa se u takvim vinima znaju pojaviti neugodni reduktivni mirisi.- Istraživanja su pokazala da su navojni čepovi također pogodni za dulje čuvanje vina u bocama te kako takva vina svojom kvalitetom ne zaostaju za vinima koja su bila začepljena plutenim čepom - kaže Kovačević Ganić. Još jedan od problema navojnog čepa je i osjetljivost na mehanička oštećenja čime se gubi dihtanje.
Sigurno je kako vinar treba voditi računa o odabiru čepa i njegovoj kvaliteti, ali pažnju treba posvetiti i marketinškoj prezentaciji vina. Odabir neadekvatnog čepa, vezano uz kvalitetu vina i loše odrađenu marketinšku prezentaciju, može značajno smanjiti tržišnu vrijednost vina. Kutjevo d.d. kao jedna od vodećih vinskih kuća u Hrvatskoj proizvodi visokokvalitetna vina te veliku pažnju posvećuje upravo ovom segmentu proizvodnje.- Koristimo visoko kvalitetne čepove, no pojedinačni slučajevi boca s lošim čepom se uvijek mogu dogoditi i tada nastojimo, kada god je to moguće, provesti zamjenu boca - izjavio je Damir Špoljarić, član Uprave Kutjeva.
Obzirom da su se u Hrvatskoj vina sa navojnim čepom počela sve češće pojavljivati na tržištu, sada preostaje poraditi na edukaciji proizvođača, ali i potrošača vina kako bi ova struka postala još svjesnija prednosti koje im današnja tehnologija pruža.