Prevelika količina posla, nadređeni i kolege najčešći su izvor stresa na poslu koji ‘pogađa‘ gotovo sve zaposlenike ‘vodeći‘ ih ka raznim problemima, među kojima su sve ozbiljniji razdražljivo ponašanje i bijesni ispadi na poslu te nesanica, zaključak je novog istraživanja portala MojPosao.
Istraživanje o stresu na poslu i koliko se zaposleni susreću s bijesnim ispadima, svojim ili tuđim, tijekom radnog vremena, portal MojPosao proveo je u srpnju i kolovozu ove godine na uzorku od 230 ispitanika, od kojih je čak 86 posto istaknulo da su na poslu pod stresom, dok ih 81 posto uredski bijes smatra sve ozbiljnijim problemom.
"Sve više smo pod stresom na radnom mjestu što može dovesti do reakcija i ponašanja koja ne možemo više kontrolirati", ističu s tog portala temeljem odgovora ispitanika, od kojih je čak 83 posto najčešćom posljedicom stresa označilo razdražljivo ponašanje na poslu.
Njih 81 posto kazalo je da zbog stresa na poslu imaju probleme sa spavanjem ili nesanicu, dok ih je 62 posto zbog toga počelo više grickati slatkiše, a 34 posto ponovo počelo pušiti ili pušiti više nego prije. Trećina ispitanika ili 33 posto kazalo je da su barem jednom u proteklih godinu dana javili na posao da su bolesni, iako to nisu bili, a četvrtina ih je ili 23 posto počelo više piti alkohol.
Ispadi bijesa na poslu češći kod žena, ali i muškarcima ‘kipi‘
Gotovo polovina ispitanih muškaraca ili 48 posto izjavila je da nikada nisu imali nikakve ispade bijesa na radnom mjestu, ali i da su sve bliže tome, dok je tek 21 posto žena reklo da nikada nisu bijesnile na poslu, a kada jesu to su najčešće izražavale plačem, njih 61 posto, te vikanjem na kolege, što je barem jednom učinilo 45 posto žena, ali i 40 posto muškaraca
U situacijama kada su se i sami našli obuzeti bijesom, najviše ispitanika, 51 posto, kazalo je da su se ipak uspjeli kontrolirati dok su na radnom mjestu, oko 20 posto ih je zbog bijesa plakalo, 15 posto je vikalo na osobu koja ih je u takvo stanje dovela, a svega ih je 6 posto zbog takve situacije otišlo nadređenom ili službi ljudskih potencijala.
Od ispitanika koji su izgubili kontrolu na radnom mjestu, većina ih ili 71 posto nije imala nikakve posljedice, dok ih je 21 posto upozoreno na ponašanje, a opomenu pred otkaz dobilo je 3 posto ispitanika i sam otkaz 5 posto.
Nadređeni najveći uzrok stresa, ali i oni koji ga mogu smanjiti
Kao najveći izvor stresa najviše ispitanika ili 74 posto navelo je svoje nadređene na poslu, dok je to za njih blizu 60 posto prevelika količina posla, a za blizu 50 posto kolege iz ureda.
Ispitanicima kod nadređenih najviše smeta neprihvaćanje i neuvažavanje tuđeg mišljenja i ideja, nerealna očekivanja o količini posla i vremenu u kojem treba posao obaviti, stalno kontroliranje i nadgledanje svakog koraka zaposlenika, dugotrajni i nepotrebni sastanci s nadređenima te druga ponašanja nadređenih koja izazivaju stres, poput nepoštovanja, mobbinga i podcjenjivanja.
Ipak, nadređene su ispitanici označili i kao one koji najbolje mogu stres na poslu smanjiti, za što bi, prema mišljenju najviše ispitanih, 53 posto, trebali biti više usmjereni na profesionalni razvoj zaposlenika, dok ih gotovo 40 posto smatra da bi nadređeni to smanjili uvođenjem standarda ponašanja na poslu, a za njih 29 posto bilo bi dovoljno da ih nadređeni saslušaju.
Ispitanici koji su pak naveli da su im radne kolege izvor stresa, najviše ih ili 65 posto smetaju ‘zabušanti‘ odnosno kolege koji ne obavljaju posao, a nadređeni to ne primjećuje.
Neposjedovanje kompetencija za rad smeta 35 posto ispitanika, dok njih 28 posto smetaju kolege koji pauze provode ogovarajući druge, 25 posto smetaju kolege koji općenito previše vremena provode na pauzama, a 23 posto smetaju kolege koji su preglasni.