Retrospektivna izložba slikara Miroslava Kraljevića (1885. - 1913.) u organizaciji zagrebačke Moderne galerije na turneji po Hrvatskoj otvorena je u splitskoj Galeriji umjetnina, u kojoj će ostati do 7. rujna.
Nakon Požege, Zagreba i Venecije, gdje je bila reducirana na samo dvadeset djela i požnjela sjajne kritike, upletena među priredbe Splitskoga ljeta, pravi je adut za turistički potentno kulturno ljeto u Dalmaciji.
Otkrivanje svjetlostiPriređena o stotoj obljetnici Kraljevićeve smrti (1913.) sa 190 crteža i slika koje čuvaju hrvatski muzeji, galerije i privatne zbirke, izložba za koju je djela odabrao dr. sc. Zvonko Maković označava i novo čitanje umjetnikova slikarstva i njegova značenja za hrvatsku modernu umjetnost i nasljednike. U Njemačkoj je Kraljević naučio zanat, a Pariz ga je oslobodio prema lepršavosti poteza i svjetlosti boja. Pri upoznavanju djela najvažnijega hrvatskoga modernističkoga slikara na izložbi može se vidjeti sjajan rani ‘Autoportret sa psom’ (1910.), gotovo prvi impresionistički slikarski zapis u nas, viđenje drveća uz lice ‘Tetke Lujke’ (1911.) te maestralne titrave svjetlosti krošanja i žena na klupi sjajnoga ‘Luksemburškoga parka’ (1912.). Gleda nas sa zida Umjetničke galerije i ozbiljan ‘Portret majke’, ali i lik kočopernoga, uglađenoga ‘Bonvivanta’ (1912.), istaknut u postavu, za kojega se otkrilo kako je portret Sinjanina Ante Masovčića, poznatoga u ‘teatarskom i boemskom životu Pariza’ (Tin Ujević).
Sudbonosni Pariz
Kraljevićev je opus predstavljen i crtežima, skicama kojima je bilježio prijatelje, kavane i ženske aktove te erotske prizore. Cijeli je njegov opus nastao u samo nekoliko stvaralačkih godina, između 1910. i 1912. Budući da je bio mladić iz bogate obitelji, najprije se školovao u Beču, zatim u Münchenu, gdje se susreo s Račićem, Becićem i Hermanom, s kojima dijeli pripadnost minhenskom krugu. Sudbonosni Pariz okusio je u samo nekoliko mjeseci života i rada jer se zbog bolesti morao vratiti kući u Požegu. Ta pariška epizoda zapravo je točka na ‘i’ koja je cijelom opusu dala cjelovit smisao.