Mysticore - koliko vas zanima magično?

Kad vas pritisnu dnevne dužnosti, prazan bankovni račun i gomile obveza koje ne biste stigli izvršiti ni da dan traje 48 sati, kad čeznete za vremenima kojih se s čežnjom prisjećaju vaši roditelji i bake, sjetite se da ste jedna od sedam milijardi privilegiranih duša koje imaju tu čast živjeti u doba koje nazivaju najuzbudljivijim u povijesti. Pritom se, naravno, ne misli na uzbudljivost kakva je vladala u vremenima kad su se, primjerice, rušila carstva ili selili narodi, nego na nevjerojatnu količinu promjena koje prosječan čovjek mora probaviti u vremenu koje se ubrzava (ili su barem tako tvrdili Maje). Sve su te promjene, od sve naprednije tehnologije do dramatične recesije, utjecale ne samo na promjenu životnog stila nego i na preispitivanje ama baš svih sustava vrijednosti. Poznata je stvar da, pritisnuti životom, ljudi, a posebno mlađi naraštaji, sve više (koliko stignu) poniru u sebe, ispituju svrhu vlastitog života, i s mišlju da se društvo neće pobrinuti za njihovo blagostanje sreću pokušavaju pronaći sami. Jedan je od nusprodukta takva pogleda na život 'mysticore', koji se definira kao trend povećanja interesa za magičnim, donekle i okultnim, u svim dijelovima životnog stila. Zanimljivim ga čini (osim puke činjenice da ima veze s magijom) to što su njegovi glavni akceleratori nove tehnologije, konzumerizam, potreba za spiritualnim iskustvima i, u nekoj mjeri – feminizam.

Sljedbenik 'normcorea'

Na trend modernih vještica upozorila je tvrtka K-Hole koja se bavi proučavanjem i predviđanjem društvenih trendova. Pod reflektorima svjetskih medija našla se nakon što je skovala i vrlo dobro definirala 'normcore', trend koji se odnosi na promjenu životnog stila (posebno stila odijevanja) mlađih potrošača kojima je dojadilo biti dijelom ikakve supkulture ili isticati originalnost, zbog čega su se odlučili stopiti s masom, odijevati u široke, takozvane mamine traperice, obične pulovere i trenirke te se tako osloboditi društvenih imperativa (što moraju nositi ako žele raditi na tom i tom mjestu ili u zajednici biti prepoznati kao trendi). 'Normcore' je, zapravo, trebao biti antitrend, njegovi sljedbenici tako su se htjeli osloboditi okova onoga što se nazivalo modernim, ali, na žalost njihovih sljedbenika, ipak je postao trend. Čak su i zvijezde s A-liste počele nositi majice od filca i Birkenstockove natikače. Nakon što su tako precizno uočili 'normcore', kaholeovci donose izvješće o 'mysticoreu' i magiji kaosa (engl. chaos magic). Potonje nije nov pojam, prvi se put spominje početkom ludih sedamdesetih godina prošlog stoljeća kad se definirao kao sustav vjerovanja, svojevrsna postmoderna magijska tradicija. Ekipa istraživača trendova posudila ga je više kako bi ilustrirala ideju koja se krije iza novog trenda – promjenu percepcije svijeta oko sebe. Sve je više Zemljana koji iz drugačijega kuta gledaju svijet oko sebe, mnogo su spiritualniji, mnogo manje propituju kako će se nešto dogoditi, nego vjeruju da hoće ako sami promijene stajalište. Mijenja se cijeli emotivni aparat potrošača pa u skladu s time i tvrtke nude svoje proizvode i usluge koji korespondiraju s njim.

Modni stil

Baš kao što je to slučaj s 'normcoreom', 'magycore' se uvukao i u ormare svojih sljedbenika koji u posljednje vrijeme kupuju modne dodatke poput narukvica od poludragoga kamenja koje donosi sreću ili obilje, odjeću s bajkovitim, magijskim uzorcima ili boemske komade koji emaniraju doba hipija, slobodnih od društvenih okova. Kako navodi Joanne Entwhistle u svojoj knjizi 'Fashioned Body', modom potrošači izražavaju svoje stajalište i identitet. Ona im omogućava da uđu u ulogu koju žele i tako se ograde od kaosa oko sebe. Kao primjere ističu prošlogodišnje bajkovite kolekcije Alessandra Michelea za Gucci. Posjetitelji revije na sjedalima su pronašli poruke s citatima Giorgia Agambena i Rolanda Barthesa koje su podcrtale ideju dizajnera o tome da je odjeća mnogo više od dobro dizajniranoga komada robe, da se njezinim nošenjem postaje dijelom nečijeg života, pa tako i uspomena, trenutak zarobljen u vječnosti. Riccardi Tisci je pak na reviji surađivao s Marinom Abramovič. Modeli su hodali uza slap, muškarci nosili grane koje su simbolizirale prirodne sile i snagu životne energije, a cijelu je reviju pratilo pjevanje tibetanskih svećenika. Dizajnerica Mary Katrantzou za svoju je reviju proljeće/ljeto 2016. priredila eksploziju boja i uzoraka te za Vogue objasnila da joj je cilj povećati samopouzdanje dama koje nose njezinu odjeću. Njezina je teza da odjeća magijski utječe na emocije onih koje je nose, pomaže im da stupe u kontakt s najboljom verzijom sebe, podignu samopouzdanje i pozitivno stajalište. Slično tvrdi autorica poznate biblije pozitivnog mišljenja, knjige 'Tajna' Lorna Byrne. Prema K-Holeu, magija kaosa ili 'mysticore' dio je kulta pozitivnog mišljenja koji su posljednjih godina promicali učitelji različitih filozofija New Agea, odnosno njegova druga faza. U početku je narod iz puke znatiželje, ali i kako bi se riješio stresa, počeo koketirati s različitim učenjima New Agea, od reikija do modernog šamanizma, ili pak samostalno istraživati duhovnost koja nije nužno vezana uz bilo koju religiju. S vremenom su te ideje o duhovnosti, poput one da smo sami kreatori vlastite stvarnosti, postale dijelom životnog stila i pretvorile u, kako to nazivaju u K-Holeu, 'radikalnim DIY-em' iliti radikalnim metodama 'učini sâm'.

Feministički pokret

Osim u modi, koja je najjednostavniji način da se pokažu takva uvjerenja, 'magycore' je prodro i u ostale dijelove života potrošača. Kako navodi magazin Slate, ukucate li u Instagram #witch (vještica), izići će više od 2,3 milijuna postova; za usporedbu, ukucate li #kardashian (prezime planetarno popularne obitelji selebritija), dobit ćete 'samo' 1,6 milijuna rezultata. Taj interes za magiju u Slateu objašnjavaju jednako kao što je autor Theodor Adorno daleke 1952. objasnio porast interesa za horoskope. Prema njegovu mišljenju, što je veća pomama za astrologijom, to je veća politička pasivnost. Tako je i danas: ljudi sve manje vjeruju u sposobnost političara da donesu pozitivne promjene pa se okreću religiji, duhovnim učenjima i magiji kako bi svijetu oko sebe dali neki smisao i ulili nadu u svoj život. Tradicionalne religije danas, posebno na Zapadu, gube utjecaj i sve se manje ljudi, posebno milenijaca, smatra vjernicima u tradicionalnom smislu. Misticizam, duhovnost i magija ispunjavaju tu, uvjetno rečeno, spiritualnu prazninu. No to ne znači da sve više ljudi u svojim domovima drži kotlove u kojima kuha čarobne napitke, nego da mijenjaju svoju svakodnevicu tako da više žive u skladu s prirodom i njezinim ciklusima, nastoje pronaći unutarnji mir, snagom volje i uma izolirati se od izvanjske buke i njegovati tijelo jer je ono hram duše. Nadalje, Slate navodi da je novi misticizam usklađen i sa suvremenim feminističkim pokretima. Suvremene vještice ne lete na metli, nego žive pod svojim uvjetima: same definiraju važne vrijednosti, pojam ljepote i uspjeha neovisno o društvenim normama i uvjetovanjima. Drugim riječima, pojam 'vještica' postao je simbolom ženske snage, a koketiranje s okultnim ili njuejdžovskim način da osnaže žensku energiju. Očito je da to, piše Slate, ženama treba nakon gotovo tisuća godina seksizma i opresije. S unutarnjim božicama (ili bogovima) povezuju se suptilno i manje suptilno, ali zabavnije. Za potonje se brinu različite tvrtke koje u 'mysticoreu' vide krasnu priliku za zaradu. Primjerice, nedavno je lansiran i prvi magazin, Sabat, koji se za estetiku brine jednako koliko i za sadržaj skrojen prema željama sljedbenika 'mysticorea'. U Americi se doslovno preko noći otvara desetke trgovina koje prodaju trave, ritualne voštane svijeće, mirisna ulja te poludrago kamenje i kristale. Witches of Bushwick iz 'undeground' okupljanja odabranih pretvorio se u društveni događaj koji slavi vještičarstvo i feminističku umjetnost te okuplja sve više sponzora i partnera, poput modne tvrtke Chromat.

U svakom slučaju, 'mysticore' se polako provlači kroza sve dijelove potrošačkog života. Neki su ga pretvorili u novi životni stil pa prakticiraju rituale koji vuku korijene iz drevnih poganskih ili istočnjačkih tradicija, drugi se pak konzultiraju sa spiritualnim knjigama ili terapeutima na putu osobnog rasta, a treći su odlučili uzeti stvar u svoje ruke, prestali očekivati išta od sustava i počeli pokretati promjene vjerujući u sebe i svoju snagu, potpuno nesvjesni da je takvo stajalište osnovna ideja 'mysticorea'. Dakle, taj čudnovati, magijski trend može se istodobno tumačiti kao čisti eskapizam, dijelom kao feminizam, ali i kao svojevrsni bunt iznevjerenog naroda, okretanje leđa političkim strukturama. Ako je suditi prema društvenoj i političkoj situaciji u Hrvatskoj, a i svijetu, 'mysticore' će u životu ljudi biti još vrlo dugo.