Nikola Zrinski- Sablasti iz močvare naslov je prvog dijela najnovijeg romana, odnosno povijesno akcijskog trilera koji je u Ozlju predstavio čakovečki pisac Marjan Krajcer-Vitez.
Taj diplomirani ekonomist s dugim gospodarstveničkim stažom, a sad profesionalni pisac, otkrio je način kako da svoju opsjednutost i očaranost hrvatskom poviješću, a nadasve ulogom velikaške obitelji Zrinski, pretoči u romane inspirirane stvarnim povijesnim ličnostima, događajima i lokalitetima. Uz dodatak mnoštva izmišljenih likova i njihova preplitanja sa stvarnim faktima Krajcer-Vitez stvara svojevrsni pseudopovijesni roman koji obiluje intrigama, zapletima, elementima kriminalističkog triler te posebno akcijskim dijelovima, što ih s aspekta današnje main-stream kulturne konjukture, čini, naglašava autor, vrlo potentnim literarnim predloškom za filmske scenarije. Uostalom, svako malo, inspirirani nečijom povijesnom građom ili češće legendama, takvi filmovi bivaju u svijetu lansirani kao blockbusteri u kategoriji ‘povijesnih spektakala‘, pa je u tom svjetlu i Krajcer-Vitez svoje povijesne romane prilagodio senzibilitetu današnjih pretežitih konzumenata literature i filma. Ostavljajući čitateljstvu, a možda i kojem filmskom režiseru na prosudbu i ovaj četvrti po redu Krajcer-Vitezov roman, taj se opus, koji već ima u pripremi i nastavke, može shvatiti i kao podrška razvoju kontinentalnog turizma u Hrvatskoj, u ovom slučaju posebno Međimurja i susjednih mu područja u Hrvatskoj i Mađarskoj. Naime, ono što kronično nedostaje u velikom dijelu hrvatske turističke destinacijske ponude jest priča, a atraktivna priča, koja ni ne mora biti dokazana povijesnim elaboratima, jest ono što često i dovodi posjetitelje na neku lokaciju, ono što toj lokaciji daje identitet. S tog aspekta, Krajcer-Vitezov opus ima i uporabnu vrijednost u gospodarskom smislu.- Za razliku od Eugena Kumičića, koji je opisivao urotu Zrinsko-Frankopansku, moj roman je prvi koji se bavi daleko značajnijom ličnošću Nikole Zrinskog, koji je bio žrtva atentata, a ne nezgode u lovu. Kroz moje romane otkrivam značaj nekih lokaliteta u Međimurju, a što bi turistički djelatnici mogli i trebali iskoristiti u izradi svoje turističke ponude. Zar nije, recimo, i Veliki Tabor dio zanimanja šire javnosti stekao zahvaljujući priči o Veroniki Desinićkoj? - kazao je Marjan Krajcer-Vitez, dodavši da je zbog povijesne vlasničke povezanosti dvoraca u Čakovcu i Ozlju, predstavljanje svog četvrtog romana održao u Ozlju.