Bilo da moramo govoriti pred punom dvoranom ili predstaviti rezultate nervoznom šefu, svi smo s vremena na vrijeme nervozni. No, anksioznost ponekad preuzme kontrolu nad životom, i to u najrazličitijim oblicima – kao napadaj panike, socijalna fobija ili različiti strahovi. No, gdje je granica koja dijeli ‘normalnu‘ nervozu od dijagnoze anksioznog poremećaja?
Kako piše portal Health.com, ovi znakovi možda bi vas mogli ponukati da potražite pomoć doktora.
PRETJERANA ZABRINUTOST
Brinu li vas prekomjerno velike i male stvari? U ovom slučaju prekomjerno podrazumijeva svakodnevnu brigu koja toliko iscrpljuje da se očituje i u fizičkim simptomima poput umora.
PROBLEMI SA SPAVANJEM
Poteškoće sa spavanjem vežu se za cijeli niz zdravstvenih problema, fizičkih i mentalnih. Neprospavana noć prije javnog nastupa nije ništa neobično, no ako svoje noći provodite širom otvorenih očiju brinući se oko novca ili života generalno, možemo govoriti o jednom od znakova anksioznog poremećaja.
IRACIONALNI STRAHOVI
Anksioznost se ponekad veže uz specifični problem poput straha od letenja, gužve ili životinja. Suočeni s takvom situacijom, preplavljuje nas strah koji nema veze s realnom opasnošću i tada govorimo o još jednom znaku anksioznog poremećaja – fobiji.
UKOČENI MIŠIĆI
Konstantna ukočenost tijela, bilo da se radi o zatezanju vilice, šaka ili mišića bilo gdje na tijelu još je jedan znak anksioznosti. Simptomi mogu biti toliko dugotrajni da ih nakon nekog vremena više niti ne primjećujemo. Redovita tjelovježba u ovom slučaju može puno pomoći.
NEPRAVILNA PROBAVA
Anksioznost svoj početak ima u glavi, no često se manifestira nizom fizičkim simptoma, od kojih su česti problemi s probavom. Sindrom iritabilnog crijeva kojeg karakteriziraju napuhnutost, zatvor ili proljev, grčevi i bolovi u trbuhu opisuje se kao ‘nervoza probavnog trakta‘. SIC nije uvijek povezan s anksioznošću , no u kombinaciji se dodatno pogoršavaju. Probava je općenito osjetljiva na stres i obrnuto – problemi s probavom često nas čine nervoznima.
NAPADAJI PANIKE
Napadaji panike mogu biti zastrašujući; osjećaj bespomoćnosti koji može potrajati i po nekoliko minuta, praćen otežanim disanjem, lupanjem srca, znojenjem, trncima u rukama i nogama i vrtoglavicom. Ljudi koji su imali napadaje panike nemaju nužno problema s anksioznošću, no ukoliko su oni učestaliji, mogu upućivati na dijagnozu.
PERFEKCIONIZAM
Perfekcionizam ide ruku po d ruku s anksioznošću. Ukoliko stalno prosuđujete sebe i druge te ste konstantno zabrinuti oko mogućih grešaka, tada vjerojatno imate anksiozni poremećaj.