Bivši singapurski premijer Lee Kuan Yew cijeli život bio je uključen u međunarodne poslove. Sastao se sa svim vodećim kineskim čelnicima, od Mao Zedonga do Xi Jinpinga, i družio se s američkim predsjednicima, od Lyndona Johnsona do Baracka Obame.
Na temelju svoga bogatog iskustva i dubokog poniranja u događaje, Lee u ovoj knjizi nudi svoje poglede na današnji svijet i kako bi mogao izgledati za 20 godina. U širokom pregledu koji obuhvaća Ameriku, Kinu, Aziju i Europu analizira njihovo društvo, ispituje psihu ljudi i donosi zaključke o izgledima za preživljavanje i o tome gdje bi se mogle naći u sutrašnjoj ravnoteži moći. Lee opisuje Kinu koja ostaje opsjednuta centralnom vlašću na svom putu do uspona, Ameriku koja će morati dijeliti svoju nadmoć i Europu koja se bori s izazovima kako bi održala cjelovitost.
Pogled jednog čovjeka na svijet+ Lee Kuan Yew+ Mate, Zagreb, 2016.
Dvije francuske novinarke prihvatile su se zadatka da po ljubavnim pitanjima ‘raskrinkaju‘ neke od najpoznatijih filozofa. Kako je bavljenje filozofijom u povijesti uglavnom bila povlastica muškaraca, rasprave na temu ljubavi tako su i jednostrane u svojoj ograničenosti, što će biti podloga ovom živopisnom, učestalo suptilno ironičnom, ali lijepo napisanom štivu. Brojne povijesne i filozofske reference te reference iz suvremene fikcije prate portrete Sokrata, Lukrecija, Epikura, Montaignea, Jean-Jacquesa Rousseaua, Kanta, Schopenhauera, Kierkegaarda, Nietzschea, Heideggera i Arendt te Sartrea i de Beauvoir, ali i idejnu ostavštinu tih trinaestero filozofa, čije će nečuveno licemjerje te često nerazumni postupci i ideje nasmijati, a možda i nečemu podučiti.
Filozofi i ljubav+ Aude LancelinMane Lemonnier+ TIMpress, Zagreb, 2016.
Junak romana mladić je Sanyi, koji početkom 20. stoljeća dolazi u kontakt s komunističkim pokretom i tek pri kraju života shvaća u što se upleo. Tijekom desetljeća nosi ga val raznoraznih političkih promjena, sudionik je tragičnih i tragikomičnih događaja, a uza sve to kao proleter i komunist prinuđen je živjeti inkognito, s lažnim identitetom u reakcionarnoj sredini srednje klase. Povijesni roman ima veliku tradiciju u mađarskoj književnosti, no ova knjiga ističe se ironičnim pristupom događajima i osobama burnog razdoblja između 1919. i 1957. godine. U romanu defiliraju markantne povijesne ličnosti koje upoznajemo kroz prizmu spisateljičine ironije, a čitatelji dobivaju uvid i u mikrosvijet svakodnevice malog čovjeka prošloga stoljeća.
Komunist Monte Cristo+ Noémi Szécsi+ Naklada Ljevak,Zagreb, 2016.
Od Darwinova vremena govori nam se da je našoj vrsti monogamija urođena. Srednjostrujaška znanost, ruku pod ruku s religijskim i kulturnim institucijama, ustraje na tvrdnji da muškarci i žene zasnivaju obitelj u kojoj muškarčeva zaštita i imovina bivaju razmjenjivani za ženinu vjernost i plodnost te da je taj način nama ljudima najprirodniji. No taj se uvriježeni narativ naočigled urušava. Sve manje parova sklapa brakove, stopa razvoda raste, a preljub i plamteći libido čak i naizgled najsavršenije brakove prije ili poslije dovode na kušnju. Je li moguće tu okrutnu stvarnost usuglasiti s prihvaćenim narativom? Moguće je, tvrde autori, ali jedino tako da jednom odustanemo od (samo)zavaravanja o monogamiji kao jedinom ispravnom ljudskom odabiru.
Seks u zoru + Christopher Ryan, Cacilda Jetha+ Algoritam, Zagreb, 2016.