Dok mnogi sanjaju kućicu u cvijeću, obiteljski dom bogatog Indijca Mukeša Ambanija uzdiže se i proteže na 27 katova i vrijedi više od milijardu dolara.
Vlasnik jednog od najskupljih nebodera na svijetu tim ulaganjem pokazao je koliko je financijski moćan, njegovo je bogatstvo Forbes procijenio na 27 milijardi dolara, ali i da se novcem ipak ne može sve kupiti poput osjećaja za urbanizam i arhitekturu. Neboder nazvan Antilia, u kojem Ambani, vlasnik holdinga Reliance Industries Limited, na 37 tisuća metara četvornih živi s majkom, suprugom i troje djece te šesto zaposlenika koji održavaju to zdanje, unakazio je vizuru prenapučenog Mumbaija. No zanimljivije od svih ovih detalja je to što je Ambani zemljište za gradnju nebodera kupio za samo pet milijuna dolara od udruge za zaštitu siročadi Currimbhoy Ebrahim Koja.
Prodaju zemljišta na kojem je spomenuta udruga trebala graditi školu za siročiće indijski državni odbor nije odobrio pa se sad naganja s Ambanijem zbog vlasništva. Teško da će bogataš morati premjestiti svoj ‘ptičji dom’ na neku drugu lokaciju, isplati mu su tutnuti još koji milijun dolara u blagajnu državnog odbora i uživati u ekstravaganciji kao nitko na svijetu.
Da su neboderi poželjni kao stambeni prostor dokazao je i Steven Klar, bogati američki trgovac nekretninama. Klar je 1993. godine kupio stan koji se prostire na tri kata od 73. do 76. u neboderu City Spire u New Yorku za samo 4,5 milijuna dolara. Još je toliko novca uložio u adaptaciju, a nedavno ga je prodao za 100 milijuna dolara kao jedan od najskuplji stanova u SAD-u.
Patuljci i oni drugi
Bogataši vole nebodere i ulažu novac u njih i kad ne žive niti namjeravaju živjeti u njima. A što su neobičniji, viši i skuplji to izazivaju gradnju novih, još skupljih i još viših pa se u samo 25 svjetskih gradova nalazi nekoliko tisuća nebodera. Najviše ih je u Hong Kongu u Kini, čak 1300. Arapski Burj Al Arab, hotel u obliku jedra visok 321 metar i otvoren 1999., simbol je ne samo Dubaija nego i moći arapskih šeika. Vlasnik mu je šeik Muhamed bin Rašid Al Maktum, koji je i vlasnik hotelskog lanca Jumeirah Group. Iako je Burj Al Arab pravi patuljak u odnosu na neboder Burj Kalifa u Dubaiju visok 823 metra, i dalje je jedna od najprepoznatljivijih svjetskih građevina.
No šeici Ujedinjenih Arapskih Emirata izgubili su investitorsku nebodersku utakmicu s onima iz Saudijske Arabije, gdje je u tijeku gradnja Kingdom Towera u Jeddahu, čija će visina biti 1000 metara, imat će 200 katova i pogled na Crveno more. Njegova će gradnja stajati čak 1,23 milijarde dolara, u konstrukciju će biti ugrađeno 80 tisuća tona čelika i oko 1,9 milijuna četvornih metara betona. Zbog blizine morske obale i doticaja sa slanom vodom temelji tog nebodera bit će ukopani 60 metara, a tvrtka ACTS koja ga gradi testirala je na takve uvjete sve moguće vrste betona.
Najdjelotvorniji ljubitelj visina
Usporedbe radi najviši neboder u Hrvatskoj je u sklopu stambeno-poslovnoga kompleksa u Strojarskoj ulici u Zagrebu, diže se u vis samo 96 metara i ima 25 katova. Od tog nebodera u Hrvatskoj je viši samo toranj zagrebačke katedrale od 108 metara, a iako je najavljena gradnja viših nebodera u Zagrebu sve je ostalo samo na objavi ideja.
Najdjelotvorniji u realizaciji ideja gradnje visokih građevina američki je poduzetnik i bogataš Donald Trump. Iako je poslije 11. rujna 2001. izjavio da više nije preporučljivo graditi nebodere, ipak nije odustao od gradnje kompleksa Trump International Hotel and Tower u Chicagu. Prema prvom planu ta je građevina trebala biti visoka 460 metara, ali je snižena na 327 i napravljeno je ‘samo’ 78 katova. Gradnja je trajala četiri godine i Trump je uložio 847 milijuna dolara. No tu nije stao, nakon niza nebodera sagrađenih u SAD-u, vlasnik je više njih u središtu New Yorka, u kojima je u vrijeme pada vrijednosti dolara poslovni prostor iznajmljivao za zlato umjesto za dolare, krenuo u gradnju nebodera po svijetu.
U Panami je Trump sagradio najviši neboder u Latinskoj Americi, elitni hotel visok 284 metra i sa 70 katova. Oblikom jedra podsjeća na dubajski Burj Al Arab, a projektirao ga je kolumbijski arhitektonski ured Arias Serna Saravia. Riječ je o prvom hotelu iz lanca Trump Ocean Club International Hotel & Tower sagrađenom i otvorenom izvan SAD-a, a gradnja je stajala oko 400 milijuna dolara. Najjeftinija soba u hotelu stoji 300 dolara po noćenju, a za stan u sklopu toga kompleksa treba izdvojiti od 250 tisuća do milijun dolara.
Prava istina
To je tek Trumpov početak, namjerava graditi i zlatni toranj u Mumbaiju u Indiji, koji će biti visok 240 metara i imati 75 katova. Prema projektu singapurskoga projektnog ureda Woha pročelje Trump Towera Mumbai u obliku je zlatne zavjese, a nadahnuće za izgled tornja projektanti su našli u kristalu. Cijena stana u tom tornju kretat će se od 80 do 100 milijuna dolara. Trump očekuje da će zlatni toranj postati kultno središte toga velikog indijskoga grada. Izjavio je da je godinama čekao da njegovo ime krasi panoramu Mumbaija, ali prava je istina da ga zanima samo profit. Broj bogatih u Indiji povećava se velikom brzinom, u idućih nekoliko godina učetverostručit će se, a dobro informirani Trump ne ulaže napamet.
Pozornost izgledom plijene još neki neboderi poput General Motors Buildinga na Manhattanu u New Yorku. To je poslovni toranj od pedeset katova u vlasništvu tvrtke kineskog bogataša Zhang Xina i brazilske bankarske obitelji Safra. Taj je poslovni prostor vrlo skup: unajmljivanje metra četvornog u General Motors Buildingu stoji više od 100 dolara.
Prije 17 godina tvrtka Conseco i Donald Trump kupili su General Motors Building za 878 milijuna dolara, a danas je njegova vrijednost procijenjena na 3,4 milijarde dolara. No dobri su se poslovni odnosi pokvarili kad je Conseco 2001. najavio prodaju svoga dijela General Motors Buildinga. Trump je ponudio samo 295 milijuna dolara, ali je sud odlučio da Consecu mora platiti 500 milijuna dolara.
Domoljubni Britanci
Neobična građevina je poslovni neboder The Gherkin u financijskom središtu City u Londonu. Sagrađen je 2003. na mjestu gdje je teroristička skupina IRA 1992. podmetnula bombu čija je eksplozija oštetila povijesne zgrade. Vlast je namjeravala renovirati ih, no procjene su pokazale da bi bilo preskupo spašavati ono što je vrijeme nagrizlo, a terorizam dokrajčio. Na tom je mjestu niknuo poslovni toranj po cijeni nešto većoj od 200 milijuna funti za zgradu i zemljište.
Poslovnim prostorom koristio se Swiss Re, tvrtka za reosiguranje, pa je neboder jedno vrijeme neslužbeno nosio to ime, ali domoljubno osviještenim Englezima nije se dopalo što ta tvrtka ima sjedište u Zürichu pa su neboder odlučili zvati imenom The Gherkin. Arhitekti su projekt temeljili na staklu koje se doima kao da je zakrivljeno, ali samo vrlo mali dio i jest, što daje zgradi poseban i uočljiv izgled. Poštovali su i ekološka načela pa se neboder zimi grije solarnom energijom. Još je jedna posebnost The Gherkina restoran na 40. katu u kojem se odvija društveni život dionika tog prostora, koji imaju pogled od 360 stupnjeva na panoramu Londona.
Da se gradnja visokih zgrada itekako isplati pokazalo se kad je The Gherkin 2006. godine prodan za 630 milijuna funti IVG Immobilien AG and UK investment firm Evans Randallu. Bila je to najskuplje prodana poslovna zgrada u Ujedinjenom Kraljevstvu, a jedan od vlasnika Swiss Rea zaradio je tom prigodom više od 300 milijuna funti. Prošle godine The Gherkin ponovno je prodan, za 700 milijuna funti, a kupio ga je brazilski milijarder Joseph Safra, vlasnik Safra Groupa.