Lider trend
StoryEditor

Rat televizija žešći od ‘Farme’ i ‘Big Brothera’

29. Rujan 2015.

Godišnji odmori bliže se tužnom i neizbježnom kraju, a s njima i malo siromašnije programske sheme nacionalnih televizija koje po staroj tradiciji ljeti uglavnom programski životare. I nacionalna i dvije privatne televizije ne idu mnogo dalje od repriza i izrazito niskobudžetnih sadržaja, no jesen redovito donosi mnogo više angažmana i buđenje iz ljetne letargije. Što se, dakle, može očekivati od nacionalnih televizija u bici za gledanost sljedećih mjeseci?

I letimičnim ‘surfanjem’ kanalima vidljiv je početak jesenskog natjecanja na dvjema privatnim televizijama koje su se u udarnim terminima odlučile za prokušane koncepte ‘realityja’, koji rijetko promašuju, barem kad je riječ o gledanosti i marketingu. Tako su gotovo istodobno Nova TV i RTL televizija otpočele nove sezone ‘Farme’ odnosno ‘Big Brothera’ u kombinaciji s domaćom produkcijom i filmovima i serijama iz uvoza.

Iz TV programa Uz ‘Big Brother’ RTL se i ne može pohvaliti s previše originalnim ili zanimljivim rasporedom između emitiranja tog ‘realityja’ i nove hrvatske humoristične serije ‘Horvatovi’, prilično loše primljene kod kritike kao i svi prijašnji rezultati kućne produkcije – tu i tamo ubaci se povremena informativna emisija ili neka od odavno apsolviranih serija poput ‘Dr. Housea’, ‘Kostiju’ i neizbježnoga, stamenog ‘CSI-a’. Koliko se može vidjeti iz rasporeda, iznimka su vikendi, kad se količina ‘Big Brothera’ suzbije u korist filmova. Imaju li planove u bližoj budućnosti i kakve, na RTL-u se nije moglo saznati. HTV se jednako tako počeo pripremati za televizijski udarni dio godine, a Nova TV u jesenske je mjesece ušla redizajnom ‘Dnevnika’, središnje informativne emisije koja slavi deset godina emitiranja i najgledanija je u Hrvatskoj od 2010., prema Nielsen Audience Measurementu. Na toj televiziji još ističu novu sezonu zabavnog programa ‘Tvoje lice zvuči poznato’ kao jedan od najjačih aduta, podsjećajući, očekivano, i na novu sezonu ‘Farme’, ‘reality show’ u kojem četrnaestero natjecatelja pokušava preživjeti na... farmi. Drugi programski sadržaji u koje polažu velike nade kad je riječ o gledanosti na prvoj privatnoj nacionalnoj televiziji uključuju novu sezonu domaće humoristične serije ‘Kud puklo da puklo’, istraživačko-novinarsku emisiju ‘Provjereno’ te ‘lifestyle’ emisiju ‘InMagazin’. Nacionalna dalekovidnica mnogo očekuje od zabavnog programa koji će krasiti ‘Maestro’, emisija u kojoj sedam javnih osoba ima priliku ravnati Simfonijskim orkestrom HTV-a, ‘Ja to mogu’ (poznati obavljaju zadatke iz tuđih ‘fahova’), nova sezona glazbenog šoua ‘Voice’, putopisni dokumentarac novinara Aleksandra Stankovića ‘Vjetar u kosi’, a u dramskom djelu boje javne televizije branit će serije ‘Da sam ja netko’, ‘Patrola na cesti’ i ‘Nemoj nikome reći’. S HTV-a poručuju da je to tek djelić onoga što su pripremili.

Koga se gleda Zanimljivo, kad je u pitanju gledanost, i HTV i Nova TV o sebi govore kao o broju jedan i hvale se impresivnim gledanostima iako je, jasno, pitanje koje se statistike uzimaju u obzir. – S ponosom možemo istaknuti da kao najgledanija televizija u Hrvatskoj i ove jeseni donosimo najgledanije formate u udarnom terminu i u zabavnom i u informativnom programu. Prva emisija nove sezone hit-šoua opravdala je titulu najzabavnije emisije u zemlji, prošle je nedjelje ‘Tvoje lice zvuči poznato’ bio najgledaniji format dana. Više od 725 tisuća ljudi bilo je uz osmero natjecatelja koji su oduševili imitacijama; emisija je ostvarila 44,9 posto udjela u gledanosti. Novu sezonu hit-serije ‘Kud puklo da puklo’ s nestrpljenjem je dočekalo više od 604 tisuće gledatelja; ta je popularna serija u ponedjeljak 7. rujna bila najgledaniji program na svim televizijama, tada je ostvarila 35,6 posto udjela u gledanosti. I ‘Farma’ je sjajno startala: od 6. do 15. rujna bila je najgledaniji format realityja koji u prosjeku prati više od 539 tisuća gledatelja – ponosni su na Novoj TV. Na HTV-u također objašnjavaju kako su ukupno najgledanija televizija i dodaju kako njihovu trećem i četvrtom programu raste gledanost. Priznaju, doduše, da u udarnom terminu bolje prolaze druge televizije jer prikazuju domaće i strane sapunice, a HTV konkurira javnim sadržajima. Ipak, u objema kućama slažu se da zapravo nisu konkurencija jedni drugima.

Nema konkurencije S Nove TV poručuju kako je HRT po svojim zadaćama javni servis i prema tom načelu nije njihova stalna konkurencija, a to mišljenje dijele i na HTV-u. – Hrvatska radiotelevizija jedini je javni servis pa prema tome nema konkurenciju jer ima programske obveze koje su određene ugovorom s Vladom Republike Hrvatske kojega se moramo strogo držati – objašnjavaju, ali i dodaju da bez obzira na to drže do svoje gledanosti i relevantnosti.  Premda nije iznijela precizne podatke, Nova TV marketinški, logično, najveće uspjehe ostvaruje od najgledanijih emisija, a na  HTV-u se nisu izjasnili o tome koji su im marketinški najisplativiji programi i projekti. I dok se HTV s dodatnim kanalima HTV-om 3 i HTV-om 4 muči po kriteriju gledanosti i isplativosti jer mu je prikazivanje promidžbenog programa na njima zabranjeno, Doma TV, kanal Nove TV specijaliziran mahom za sapunice, najgledaniji je među specijaliziranim kanalima, tvrde na Novoj TV.

Marketinške finese Kontinuirani sukob između javne i privatnih televizija zbog podjele uloga i marketinškog kolača nije nikakva tajna. Na Novoj TV smatraju da javna televizija ne bi trebala biti u tržišnoj utakmici s komercijalnim televizijama ni sadržajno ni marketinški. Kad je o prvome riječ, vjerojatno mogu biti zadovoljni, HTV uglavnom nudi osjetno drugačiji sadržaj od privatnih televizija. Promidžbeni program ipak je stalno kamen spoticanja zbog TV pretplate na koju HTV ima pravo, a komercijalne televizije nemaju. – Prihodi od televizijske pristojbe veći su od ukupnoga televizijskog marketinškog tržišta pa potencijalni manjak marketinških prihoda ne ugrožava poslovanje javne televizije.  TV pretplata je u odnosu na standard građana i BDP već sada nerealno visoka, stoga njezino eventualno povećanje ne smatramo realnim i opravdanim – žale se na Novoj TV.Druga strana malo je jezgrovitija u pogledu na tu problematiku: – HRT ima postojan prihod od mjesečne pristojbe, ali taj način financiranja nosi mnoge strogo utvrđene obveze koje komercijalni mediji ne trebaju ispunjavati – odgovaraju uz napomenu kako su HRT-ove financijske mogućnosti u svakom slučaju veće, ali veće su i obveze te je svakako veća odgovornost jer HRT raspolaže javnim novcem.

Skup problema Koliko god i jedni i drugi tvrdili da javna televizija nije konkurencija komercijalnima, neizbježno je sudaranje, ponajprije u marketinškom području, a to vrijedi i za gledanost zato što na tržištu postoji fiksni broj gledatelja za koje se svi bore i svaki je od njih važan. Sadržajno je priča drugačija, u tome postoje sasvim jasne razlike. HTV u posljednje vrijeme u nekim segmentima, ponajviše zabavnom, izravno konkurira privatnim televizijama, no općenito uvelike ‘puca’ na drugačiju publiku. Strani je program probraniji i često namijenjen užem krugu gledatelja, cjelokupna je televizijska ponuda opsežnija, obuhvaća širok spektar programskih sadržaja, a HTV 3 specifičan je projekt s vrlo malom nišom gledatelja, istodobno bez mogućnosti samofinanciranja. Prema mišljenjima mnogih, komercijalno izrazito neisplativ Treći program sadržajno je vjerojatno najkvalitetniji televizijski program ne samo u Hrvatskoj nego i šire. Komercijalna konkurencija pak računa na široke ukuse pa u udarnim terminima, valja biti iskren, nudi često očito prizemne sadržaje realno niske kakvoće. I ‘Farma’ i ‘Big Brother’ zabava su za krajnje nezahtjevnu publiku, što je ocjena koja stoji i za mnoge druge sadržaje na privatnim televizijama. U tome smislu, kvalitativnom, HTV-u su konkurencija najviše u informativnom dijelu i donekle u uvoznom programu, odnosno serijama, filmovima te stranim licencijama, no u potonjem postoji suptilnija razlika. Domaća produkcija jedva ima nijanse, ono što se na sve tri nacionalne televizije iz hrvatske proizvodnje može vidjeti daleko je ispod europskih, pogotovo američkih standarda, uz poneku časnu iznimku. Novac je svakako faktor u tome, no dokaza da se može proizvesti vrhunski dramski ili humoristični sadržaj s relativno malo novca ima i više nego dovoljno. Valja biti pošten i primijetiti kako program u Hrvatskoj uglavnom ne odudara od ponude vani. Mnogi su najrazvikaniji sadržaji licencije i programski koncepti testirani na razvijenim tržištima, po tome se  domaća ponuda ne razlikuje previše. Nacionalna televizija oduvijek otvoreno teži programu koliko-toliko usporedivom s britanskim BBC-jem, često jedinim relevantnim mjerilom kvalitete javnoga televizijskog i radijskog programa u Europi, ali koliko u tome uspijeva, drugi je par rukava. Istina je i da svaki status nosi svoj skup problema. Privatne televizije potpuno ovise o gledanosti i s time povezanim marketingom, stoga često jednostavno udovoljavaju pretežnom ukusu publike; javne televizije pak možda imaju zajamčen prihod od pretplate, ali jednako su tako opterećene strožim pravilima, većim očekivanjima i raznim političkim dubiozama.

25. studeni 2024 09:43