Hrvatska
StoryEditor

22 milijarde eura iz EU - Iskusni poduzetnici ne čekaju, oni već imaju spremne projekte

30. Srpanj 2020.
22 milijarde eura

Hrvatske poduzetnike i gospodarstvenike nije lako impresionirati, čak ni kada im mašete novcem pred nosom. Oni se, za razliku od Vlade, ne upuštaju u euforiju čak ni kada je u pitanju 22 milijarde eura koje je premijer Andrej Plenković ispregovarao za Hrvatsku u novom EU proračunu. Skeptični su, podsjećaju da okvira za dodjelu tog novca još nema, kao ni jasnih kriterija tko bi se za što mogao natjecati. Uostalom, na EU novac dosad se više oslanjala država u svojim investicijama, nego poduzetnici i gospodarski subjekti, premda bi cijenili da sad dođe i njihovih pet minuta. A kad dođe jedni su spremni, projekte imaju i ne misle gubiti vrijeme, drugi na fondove uopće ne računaju, a mogli bi se njima okoristiti, treći tvrde da se na njih ne mogu prijavljivati, dok četvrti upozoravaju da za natječaje vremena nema - da im država treba početi isplaćivati novac odmah ako ih želi spasiti. 

No, prije svega EU konzultanti naglašavaju da taj novac nije unaprijed dobiven, taj novac je mogućnost, a ne sigurnost. Upravo i iz tog razloga treba jasnije komunicirati o čemu se točno radi, ističe Ana Fresl direktorica konzultantske tvrtke Projekt jednako razvoj, a ne pričati o 22 milijarde.

- Treba razlikovati dvije komponente, prva je da se oko 12,6 milijardi eura odnosi se na proračun EU, na sedmogodišnje razdoblje, odnosno na uobičajenu pomoć EU članicama kroz razne fondove i programe. To je pomoć kakvu smo i dosad, s više ili manje uspjeha, primali iz blagajne EU. Druga komponenta je fond za borbu protiv posljedica koronakrize odakle se Hrvatskoj stavlja na raspolaganje 9,4 milijarde eura, ali u značajno kraćem trogodišnjem razdoblju, samo do 2024., veći dio može kroz modalitet dodjele bespovratnih sredstava, a manji dio isključivo kroz zajmove. Jako je upitno kojim kapacitetima će Hrvatska napraviti sve, pripremiti projekte i povući taj novac i treba se ozbiljno pozabaviti preporukama EU semestra, napraviti Nacionalnu razvojnu strategiju do 2030. godine, plan svih natječaja, objaviti ih i ekspresno dodjeljivati da bi se sredstva povlačila - naglašava Fresl.

Ariana Vela, direktorica konzultantske tvrtke Avenlant i predsjednica upravnog vijeća Učilišta EU projekti, smatra da nema ni vremena za radovanje ni za gubljenje. Po njenu mišljenju, Vlada RH i druga nadležna tijela državne uprave dužna su stvoriti preduvjete za korištenje EU sredstava.

- A to znači čim prije izraditi strateške dokumente, kreirati novi sustav upravljanja i kontrole, jer postojeći nije efikasan te osmisliti jednostavnije procedure. Korisnici, u koje se ubrajaju organizacije iz javnog, privatnog i civilnog sektora, trebaju jačati svoje kapacitete za pripremu i provedbu projekata. Dakle, slijedi vrlo zahtjevno razdoblje za sve dionike u ovom procesu i svi oni moraju prepoznati koje su im slabosti te početi na njima raditi - upozorava Vela.

Posebnu i značajnu ulogu imaju poduzetnici. Na njima je da što prije krenu u izradu i prilagođavanje svojih poslovnih planova i strategije razvoja, da imaju 'na radaru' sve moguće izvore financiranja svojih projekata i da znaju optimalno iskombinirati dostupna sredstva. Moraju biti otvoreni za nove oblike suradnje i strateška partnerstva, sugerira Maja Hranilović, direktorica tvrtke Ecorys Hrvatska.

- Bespovratna sredstva fondova EU mogu iskoristiti za značajnije strukturne promjene poslovanja kroz inoviranje procesa, proizvoda i usluga, stvaranja novi partnerstava i slično u sektorima koji su strateški važni za Hrvatsku, a definirani su u Strategiji pametne specijalizacije RH. Radi se o često rizičnim ulaganjima s dužim periodom povrata investicije, ali zato mogu osigurati dugoročne pozitivne učinke odnosno otpornost poduzeća u periodima krize. S druge strane, relativno brzo dostupne kredite, garancije, i druge oblike financijskih instrumenata iz EU fondova mogu iskoristiti za zadovoljenje trenutne povećane potražnje, brže prilagodbe tržišnim zahtjevima odnosno iskoristiti ih za investicije s brzim povratom - istaknula je Hranilović.

Tko je od poduzetnika već u niskom startu i čeka prve objave natječaja kako bi prijavio projekte, a tko na njih ne računa, pročitajte u novom izdanju tiskanog ili digitalnog Lidera. 

28. svibanj 2022 09:41