Istraživanje Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore (AHK) pokazalo je pozitivne trendove u 2021. u odnosu na 2019. godinu - tako bi značajno više tvrtki, njih 74 posto, opet odabralo Hrvatsku kao poslovnu i investicijsku lokaciju, dok ih manji broj smatra da je trenutna gospodarska situacija loša.
U istraživanju u kojem se ocjenjuju gospodarska situacija i investicijska klima u Hrvatskoj te se ona uspoređuje sa zemljama srednje i istočne Europe, sudjelovale su 122 kompanije, a provedeno je od 15. ožujka do 16. travnja, dok je u tom istom razdoblju u 15 drugih zemalja srednje i istočne Europe, istraživanje obuhvatilo 1454 sudionika.
Rezultate istraživanja u srijedu su na internetskoj konferenciji za medije predstavili predsjednik uprave Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore (AHK) Thomas Sichla, potpredsjednica uprave Mirsada Kudrić, direktorica Komore Stefanie Ziska te zamjenik rizničara Nicolas Baron Adamovich.
Kako su napomenuli, istraživanje zbog pandemije koronavirusa i zatvaranja lani nije provedeno, dok su ovogodišnji rezultati mnogo bolji od očekivanja.
Tako je na pitanje bi li Hrvatsku opet odabrali kao poslovnu i investicijsku lokaciju pozitivno odgovorilo 74 posto ispitanika, a negativno njih 26 posto. To su značajno bolji rezultati nego 2019. kada se na to pitanje pozitivno izjasnilo 54 posto ispitanih, a nadmašuju i rezultate iz 2018., kada je 'da' reklo 68 posto tvrtki.
Inače, prosjek za zemlje srednje i istočne Europe za ovu godinu iznosi 85 posto u pogledu pozitivnog odgovora, a 79 posto za 2019. godinu.
Hrvatska po atraktivnosti osma od 20 zemalja
Hrvatska se i dalje percipira kao prilično atraktivna zemlja za ulaganje među zemljama istočne i srednje Europe, pa tako četvrtu godinu zaredom zauzima osmu poziciju od 20 zemalja, Primjerice, Slovenija je pritom na četvrtom, Mađarska na desetom, Srbija na 11. a Bosna i Hercegovina na 17. mjestu. Kao najatraktivnije su pak ocijenjene Estonija, Češka i Poljska.
Mišljenja oko trenutne gospodarske situacije u Hrvatskoj su podijeljena - tako sedam posto ispitanih situaciju ocjenjuje 'dobrom', a 43 posto 'zadovoljavajućom', dok pak 50 posto smatra da je loša. No, tu je također prisutan određeni pozitivan trend, s obzirom da je 2019. bilo 61 posto ispitanika koji su se opredijelili za odgovor 'loše'.
U tom kontekstu, poduzeća su iznijela bolje prognoze za vlastitu poslovnu situaciju no za situaciju u zemlji, pa ih tako 46 posto svoju poslovnu situaciju ocjenjuje zadovoljavajućom, 44 posto dobrom (u 2019. 27 posto), a tek deset posto lošom.
Oko trećine kompanija već dosegnulo pretkriznu razinu
Na pitanje kako će se razvijati poslovanje njihove tvrtke u odnosu na prethodnu godinu, 50 posto ih je ustvrdilo da će situacija ostati nepromijenjena, 43 posto da će biti bolja, a sedam posto gora.
Nadalje, oko trećine kompanija je izjavilo da je već dosegnulo razinu prije početka pandemije koronavirusa, a 12 posto ih smatra da će to uspjeti do kraja godine. S druge strane, 38 posto kompanija ne očekuje povratak na pretkriznu razinu prije 2022. godine, 14 posto posto ih je reklo 2023. ili kasnije, a dva posto 'nikad'.
Većina ispitanika iskazala je određeno zadovoljstvo mjerama Vlade za ublažavanje posljedica koronakrize - na skali od 1 do 6, šest posto ih je 'vrlo zadovoljno', 23 posto 'zadovoljno', a 30 posto 'prosječno zadovoljno', dok ih je s druge strane 10 posto 'vrlo nezadovoljnih', 11 posto 'nezadovoljnih', a 19 posto 'prosječno nezadovoljnih'.
Rad aktualne vlade podjednak broj ispitanika je ocijenio zadovoljavajućim, 42 posto, odnosno lošim, 43 posto, 11 posto ispitanih nije imalo mišljenje, a odgovor 'dobar' odabralo ih je četiri posto.
Prosječna ocjena 3,29
Već više godina u istraživanjima su kao najveće slabosti istaknute korupcija i nedovoljna borba protiv nje, netransparentnost javne nabave, pravna nesigurnost, javna administracija i porezno opterećenje, dok se pak kao najveće prednosti Hrvatske navode članstvo u Europskoj uniji, kvalificirana radna snaga, njena produktivnost i motiviranost, a na predstavljanju je apostrofirana i povoljna perspektiva oko uvođenja eura i ulaska u schengenski prostor.
Kada se sagleda 21 aspekt poslovanja u Hrvatskoj uključen u istraživanje, dolazi se do prosječne ocjene od 3,29, što je bolje od 3,55 iz 2019. godine, s obzirom da je jedan bila najbolja, a pet najgora ocjena.
U istraživanju je postavljeno i pitanje o utjecaju nedostatka kvalificirane radne snage na poslovanje tvrtke, pri čemu ih se većina izjasnila da zbog toga moraju odbijati dodatne poslove, smanjuju se i planirana ulaganja, sputavaju se i proizvodni procesi, troškovi za plaće rastu.
No, više od trećine poduzeća, njih 35 posto, računa s većim brojem zaposlenika u 2021. godini, s njih manje 11 posto, dok većina sudionika istraživanja, 53 posto, očekuje da se broj njihovih zaposlenika neće promijeniti u ovoj u usporedbi s 2020. godinom.