Kao što smo već pisali, za nešto više od mjesec dana kreće najveći test za državnu upravu, kada preuzimamo palicu u predsjedanju Europskom unijom. Vijeće EU ima oko dvjesto radnih skupina, kojima će predsjedati hrvatski predstavnici tijela državne uprave, a kvaliteta tog ogromnog posla ovisit će prvenstveno o angažiranosti i stručnosti kadrova. Prema informacijama stručnjaka koji sudjeluju u pripremama, kao i lobista u EU tijelima, Hrvatska nema dovoljno kadrova za kvalitetno odrađivanje posla.
Najveći teret je na leđima Stalnog predstavništva, u čijim se redovima trenutno ubrzano popunjavaju mjesta. Očekuje se da će se ukupni broj djelatnika u Stalnom predstavništvu povećati sa sadašnjih 95 na 230, dok će na razini državne uprave biti potrebno privremeno angažirati oko 300 dodatnih osoba. Ministarstva se dogovaraju tko koga može kome 'posuditi' iz redova predstavništva tijekom predsjedanja. Neki predstavnici vodit će i više od jedne radne skupine, što će zahtijevati velik angažman, mnogo sastanaka, ali i poznavanje materije.
U svom akcijskom planu Vlada je naglasila da, ako ne može osigurati kvalitetno predsjedanje radnim tijelima, iznimno će se sklapati ugovori s osobama izvan državne službe, a poslala je i zahtjev za unajmljivanje tzv. sekondiranih stručnjaka koji će pomagati u pripremi i provedbi predsjedanja, ali oni ne smiju predsjedati radnim skupinama. Poslali smo Vladi upit hoće li posegnuti za ovom mogućnosti, međutim, kao i na sva ostala pitanja koja smo do sada slali na temu hrvatskog predsjedanja, od Vlade, kao ni od Ministarstva vanjskih poslova nismo dobili nikakav odgovor. Interna i eksterna komunikacija trenutno su najslabija karika u pripremama.
Najviše posla trenutno ima Ministarstvo vanjskih poslova koje radi ukupnu pripremu za predsjedanje, a ogroman posao tijekom predsjedanja čeka i Ministarstvo financija kojeg najvjerojatnije čeka donošenje proračuna Europske unije od 2021 – 2027. Imamo sreće da na čelu tog ministarstva imamo ujedno najvećeg stručnjaka u Vladi, ministra Zdravka Marića, koji navodno ima dobar financijaški kadar u Stalnom predstavništvu. Prema dostupnim informacijama, članovi radnih skupina za financije i odbora za proračun su Goran Mađarić, koji je radio kao savjetnik u HNB-u, Ana Budin koja je radila u Ministarstvu državne uprave i Ministarstvu financija na čelu Odjela za EU poslove, a iz redova HANFA-e navedeni su Anamarija Staničić i Josipa Žilić, u radnoj skupini za financije. U radnoj skupini za proračun navedeni su Branko Horvat, Mateja Alilović te Doria Petričević.
Iako ne postoji propisana obveza, neka je praksa da se sastanci radnih skupina tijekom predsjedanja održavaju barem jedan put mjesečno, znači šest puta tijekom predsjedanja. Neke će radne skupine imati problema s ispunjavanjem kvota, ovisno o temama, odnosno dinamici zakonodavnog procesa i koordinaciji Vijeća i EK, dok neke, poput financijaša, čeka i do 20-tak sastanaka. Sastanke svakako treba pomno planirati jer, prema informacijama stručnjaka iz Bruxellesa, ukoliko tri tjedna unaprijed ne otkažemo sastanak ili ne ispunimo kvotu od sat vremena, plaćamo kao država penale za najam dvorane Vijeću Europe u iznosu od 70 tisuća eura.
Većina službenika je prošla i prolazi kroz brojne edukacije za predsjedanje (800-tinjak dužnosnika, službenika i drugih osoba), uključujući i tečaj engleskog jezika. I nadajmo se da svi barataju tim jezikom dovoljno dobro da mogu 'tečno' voditi sastanke radnih skupina. Naime, najam paketa prevoditelja, ako će se sastanci održavati na hrvatskom jeziku, to stoji između 50 i 70 tisuća eura.
Nedostatak stručnog kadra nije specifičan samo za Hrvatsku, i druge zemlje su se tijekom predsjedanja 'krpale' u nekim područjima, međutim najvažniji će za interese hrvatske biti ljudi koji će istovremeno biti i stručnjaci i lobisti koji će mimo službenih procedura i sastanaka otvoriti vrata našim nacionalnim gospodarskim interesima. Državni dužnosnici i službenici koji su godinama napornije radili, povezivali se s kolegama u Bruxellesu i poznaju način na koji funkcionira politički i lobistički život europske metropole, svakako će više doprinijeti.