Analizu je izradila Anđa Redžić, dipl.iur., manager za porezno i poslovno savjetovanje
S današnje točke gledišta, iako možemo primijetiti da još uvijek ne postoji ukupno razumijevanje utjecaja ove pandemije te se ne nazire kada će se situacija početi normalizirati, sa sigurnošću možemo utvrditi da su ekonomske posljedice krize covidom uzrokovane s tri aspekta:
- Zdravstveni aspekt – potreba socijalnog distanciranja radi sprječavanja širenja zaraze
- Državno pravni aspekt u vidu donošenih odluka mjera vlasti, a koje su imale direktne ekonomske posljedice u smislu privremene obustave obavljanja djelatnosti, pa samim time i smanjenje ponuda odnosno smanjenje roba i usluga
- Psihološki efekt pandemije - obzirom da je neizvjesnost maćeha ekonomije, jasno je da se u situaciji koja rezultira strahom i neizvjesnošću, svjetska ekonomija susreće s nepredvidivošću, a samim tim do sada nezamislivi scenariji postaju vjerojatni i izvjesni. Iz tog razloga ovaj aspekt predstavlja najveću nepoznanicu i opasnost za produbljivanje ekonomske krize.
Mjere koje kontinuirano uvodi hrvatska Vlada te druge zemlje pogođene pandemijom COVID 19 za sprječavanje daljnjeg širenja novog korona virusa i kolapsa zdravstvenog sistema imaju značajan utjecaj na svakodnevni život, ali i na poslovanje većine organizacija i tvrtki.
Ministarstvo financija RH od 04. siječnja -11. siječnja 2021. na portalu eSavjetovanje provodi savjetovanje sa zainteresiranim javnostima o prijedlogu uredbe o praćenju i izvješćivanju o učincima pandemije koronavirusa i mjera za pomoć gospodarstvu temeljem kojeg će Financijska agencija uspostaviti i voditi izvještajni sustav koji bi omogućavao sagledavanje pogođenosti gospodarskih subjekata i fizičkih osoba pandemijom koronavirusa.
Potrebu donošenja ovakvog zakonskog akta Ministarstvo financija je kao predlagatelj obrazložilo “potrebom učinkovitog praćenja učinaka mjera te olakšanja nadzora i sprečavanja zloupotreba.”
Imajući u vidu višekratne pakete mjera koje je Vlada RH do sad donijela, ne možemo se oteti dojmu da je ovakva mjera pomalo zakašnjela i da upućuje na zaključak da je donesena bez prethodne analize ranije poduzetih mjera i njihovih efekata na gospodarstvo.
Iako iz obrazloženja prijedloga uredbe nije moguće zaključiti o kakvim se zlouporabama radi, isto se moglo naslutiti iz nedavne akcije porezne uprave kojom su kod dijela poduzetnika provjeravane isplate dnevnica za službena putovanja i rad na terenu te naknade za korištenje privatnih automobila isplaćenih za vrijeme „lockdowna“.
Temeljem prijedloga Uredbe Fina dobiva dodatna ovlaštenja u smislu prikupljanja i obrađivanja svih podataka za razdoblje od 01. travnja 2021. potrebnih za praćenje učinaka pandemije, a koji uključuju:
- podatke o kojima Fina već vodi evidencije te za koje postoji zakonska obveza dostave FINI
- podatke od banaka, financijskih institucija (npr. osiguravajućih društava, leasing kuća, faktoring društava i sl.),
- Porezne uprave,
- Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ),
- Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO)
- te ostalih tijela i ustanova koja vode relevantne evidencije .
Između ostalog, Uredbom je predloženo uvođenje kvartalnih financijskih izvještaja poduzetnika (obveznika poreza na dobit) čiji će format propisati Financijska agencija (Fina) i kojoj će oni morati to podnositi do 20. dana u mjesecu nakon završetka kvartala.
Predložena uredba precizira i koje su podatke kreditne i financijske institucije dužne dostaviti Fini - o mjerama za pomoć gospodarstvu uslijed pandemije koronavirusa, i to o aktivnim mjerama, o odbijenim zahtjevima i o isteklim mjerama. Također će, na zahtjev Fine, biti dužne dostaviti i podatke o prometu po transakcijskim računima gospodarskih subjekata koji su im klijenti.
Od početka objavljivanja prijedloga uredbe ista je izazvala uglavnom negativne polemike u javnom prostoru u smislu da se istom poduzetnicima nameću dodatna administrativna opterećenja i dodatno povećaju troškovi poslovanja te da institucije već raspolažu svim potrebnim podacima.
Općepoznato je da gotovo sva tijela i ustanove iz prijedloga Uredba već sad u uvjetima koronakrize otežano posluju te bi zakonsko nametanje dodatnih obveza dodatno narušilo rad službi i komunikaciju s poduzetnicima.
Također se nameće pitanje nije li ovakvo dodjeljivanje dodatnih ovlasti Fini besmisleno trošenje resursa Porezne uprave koja većinom podataka, uključujući i promete po transakcijskim računima gospodarskih subjekata, raspolaže te ima implementiran sustav rizika za razotkrivanje zlouporaba.
Ipak nešto pozitivno
Iz uredbe nisu razvidni niti kriteriji temeljem kojih će Fina zatražiti od banaka podatke o prometu po transakcijskim računima gospodarskih subjekata koji su im klijenti.
Ono što možemo ocijeniti pozitivnim u ovom zakonskom prijedlogu svakako je uspostavljanje portala "Mjere", kao online platforme putem koje je moguće podnijeti prijavu na mjere za pomoć gospodarstvu i putem koje se osigurava i omogućuje izvještajni sustav za praćenje realizacije tih mjera.
Tijela državne uprave i druge institucije uključene u provedbu mjera Vlade za pomoć gospodarstvu zbog pandemije koronavirusa bit će dužna Fini dostaviti popis mjera iz svoje nadležnosti koje su pogodne za prijavu putem portala „Mjere“, kao i izvještaj o mjerama koje nisu pogodne za prijavu putem tog portala ili za koje već postoji mogućnost elektroničke prijave putem drugog kanala, i to najmanje jednom tjedno.
Temeljem obrađenih prikupljenih podataka, Fina bi najmanje jednom u razdoblju od tri mjeseca bila obvezna sastavljati Izvještaje o učincima pandemije koronavirusa na gospodarstvo i živote građana Hrvatske te ih dostavljati Vladi, HNB-u i drugim nadležnim tijelima i institucijama čime bi se omogućilo objedinjeno obuhvaćanje relevantnih podataka od početka pandemije koronavirusom, kontrola mjera i pravovremeno uvođenje po potrebi novih mjera.
Izvještaji bi se dostavili i svim kreditnim i financijskim institucijama koje su odobrile neku od covid mjera i te su mjere još aktivne.
Etimološki gledano, riječ kriza ((grčki κρίση, krísi, ranije i κρίσις, krísis ) potječe iz grčkog jezika te je prvobitno značila „mišljenje“, „procjenu“ ili “odluku”, da bi s vremenom označavala problematičnu, prijelomnu točku povezanu s potrebom donošenja odluke o razvoju neke stvari ili situacije.
Kineski znak za riječ "kriza" sastoji se od dva znaka. Jedan znači opasnost, a drugi šansu ili priliku, iz čega se može izvesti zaključak da je kriza podjednako i dobra i loša.
Zaključno, možda je potrebno promijeniti shvaćanje koncepta krize prema kojem je riječ o događaju koji nije isključivo negativan, već u sebi ima i određenih pozitivnih potencijala.
Ova kriza se ne smije promatrati samo kroz prizmu ekonomskih posljedica koje će nastati kao rezultat pandemije. Ovakva kriza sa kojom se susrećemo u ovakvom obimu i intenzitetu preispituje sve naše vrijednosti i društvo u kojem živimo, nas pojedinaca i naše društvene uloge, solidarnosti i brige za sebe i naše bližnje.
Različita iskustva pojedinih zemalja u pristupu ovoj krizi nametnula su jedno pitanje, a to je koji je značaj uloge države i njenih institucija u upravljanju krizom i smanjenu njenih posljedica. Posljedice se odnose kako na posljedice pojedinca, tako i na ekonomske posljedice društva.
Jedan odgovor se nameće kao esencijalan, a to je potreba izgradnje povjerenja u institucije i društvo.