Hrvatska
StoryEditor

Anton Starčević o javnom dugu: Pad prihoda bio je logičan i očekivan, a troškovi su porasli

02. Travanj 2021.
Anton Starčević

Anton Starčević, ekonomski analitičar i ekonomski savjetnik predsjednice uprave Raiffeisen banke komentirao je za Lider porast javnog duga koji je prema najnovijim podacima Hrvatske narodne banke (HNB) na kraju prosinca 2020. godine iznosio 329,7 milijarde kuna, što je u odnosu na prosinac 2019. godine porast za 36,8 milijardi kuna, odnosno 12,6 posto.

- Država se zaduživala i na domaćem i na stranom tržištu zbog smanjenih prihoda u proračunu uslijed prvog lockdowna iz proljeća prošle godine i drugog, blažeg, koji je uslijedio nekoliko mjeseci kasnije. Stoga je pad prihoda bio logičan i očekivan, jer, što je manja potrošnja, manji je prihod u proračunu od PDV-a, manje su trošarine, a zbog smanjenja plaća, manji su bili i prihodi iz doprinosa na plaće. S druge strane, troškovi su porasli, budući da je država financirala mjere za pomoć gospodarstvu, prvenstveno kroz pomoć u plaćama, za očuvanje radnih mjesta. Budući da se uslijed svih događanja povezanih s koronakrizom rashodna strana povećala, a prihodna smanjila, država se morala zadužiti i došlo je do porasta javnog duga – tumači Starčević.

Na pitanje kakve su prognoze ekonomskih kretanja u 2021. godini, Starčević ističe da je u ovakvoj situaciji vrlo teško bilo što prognozirati. Unatoč nekim prognozama da će BDP rasti oko pet posto, budući da počinje treći val koronakrize, nitko ne zna što će biti na ljeto, kakva će biti turistička sezona te u kojim će uvjetima funkcionirati gospodarstvo.

- Budućnost u ovom trenutku određuju neekonomski faktori koje nije moguće prognozirati unutar ekonomske struke, jer kao ekonomisti ne znamo što će se događati s ekonomijom u narednom razdoblju, jer je vanjski faktor u ovom trenutku u ekonomskim kretanjima dominantan i to s više od 90 posto – ističe Starčević i dodaje da će se, ako ne bude u ovoj godini dovoljno novca na prihodnoj strani, ići u novo zaduživanje.

Prema analitičarima HNB-a javni dug je u godišnjem BDP-u padao od 2014. godine, kada je bio na razini od oko 85 posto BDP-a. No, nakon što je u 2019. godini pao na 72,8 posto BDP-a, iskazane potrebe za financiranje mjera borbe protiv koronavirusa, kao i pad BDP-a u prošloj godini, utjecale su na rast javnog duga na 89,1 posto BDP-a u 2020. godini.

Inače, dug opće države ili javni dug obuhvaća domaću i inozemnu komponentu duga središnje države, fondova socijalne sigurnosti i lokalne države. Analitičari HNB-a navode da se prirast duga najvećim dijelom odnosio na domaću komponentu duga, koja se u prosincu prošle godine povećala za 4,1 milijardu kuna (ili 1,9 posto) u odnosu na studeni i 26 milijardi kuna (ili 13,2 posto) u odnosu na prosinac 2019. godine. Po podacima HNB-a, krajem prošle godine je dug opće države na domaćem tržištu iznosio 223,7 milijardi kuna, dok je inozemna komponenta duga iznosila gotovo 106 milijardi kuna.

03. veljača 2023 08:06