Klimatske promjene i 'zelena' tranzicija već su neko vrijeme u fokusu cijelog svijeta pa tako i Europske unije koja radi na postizanju klimatske neutralnosti. Sve njezine članice dio su tog procesa, no istovremeno svaka država ima svoj plan, drugačije mogućnosti i prioritete kada je u pitanju 'zelena' tranzicija. Isplativost, postojeći resursi, regulacije, dostupnost energije i brojni drugi faktori ovdje igraju ulogu. Upravo zato, sudionici panel rasprave 'Klimatski osviješteni susjedi: hrvatsko-mađarska suradnja u sektoru električne energije i prirodnoga plina' održane prošlog tjedna u suradnji Veleposlanstva Mađarske i tjednika Lider, složili su da je regionalna suradnja država izuzetno važna u ostvarivanju klimatske neutralnosti do 2050., ali i održavanja energetske sigurnosti.
Csaba Demcsak, veleposlanik Mađarske u Republici Hrvatskoj, tom je prilikom istaknuo da je upravo energetska sigurnost najosjetljivije pitanje kada se planira sigurna budućnost građana te da je po tom pitanju regionalno tržište pokazalo važnost suradnje. Veleposlanik je pozdravio suradnju Hrvatske i Mađarske te naveo da je u prvih osam mjeseci ove godine Mađarska bila četvrti najvažniji trgovački partner za Hrvatsku time čineći osam posto od ukupnih trgovina, a takva suradnja je potrebna i dalje.
Izazovi u 'zelenoj' tranziciji
Da je važno surađivati na razini regije, pogotovo kada se uzmu u obzir mogućnosti susjeda, smatra i Attila Steiner, koji je zadužen za razvoj kružnog gospodarstva, energetsku i klimatsku politiku u mađarskom Ministarstvu inovacija i tehnologije.
S obzirom na to da 'zelena' tranzicija nije jednostavan proces, Steiner se dotaknuo i ključnih problema tog procesa jer, iako je sada svima jasno što se treba postići (klimatska neutralnost i prelazak na 'zelenu' energiju), ostaje veliko pitanje kako doći do toga i kako se uskladiti na razini EU s obzirom na velik broj regulativa, dok istovremeno i svaka država ima svoju viziju.
– U različitim državama se drugačije planira kako postići neutralnost do 2050. godine. Nekako moramo implementirati sve te politike i zato će upravo implementacija biti najveće pitanje idućih godina. Znamo što trebamo postići, sada moramo vidjeti kako? – objasnio je Steiner.
Također, iako je jasno da je cilj postizanje klimatske neutralnosti, države pri planiranju tranzicije moraju uzeti u obzir i tehnička ograničenja i druge aspekte energetske politike kao što su, na primjer, cjenovna pristupačnost ili sigurnost nabave te kako sve to ukomponirati. Upravo u ovom slučaju, smatra, se vidi važnost regionalne suradnje jer većina regije razmišlja slično, tj. vidi važnost u razmišljanju o pristupačnosti i energetskoj sigurnosti. Osim toga, regija će odigrati važnu ulogu po pitanju održavanja kompetitivnosti industrija koje žele biti ambiciozne po pitanju ekologije.
Dobava energije
A suradnja je sada i olakšana jer je po pitanju povezanosti i infrastrukture, regija je puno napredovala u zadnjih deset godina pa kada je u pitanju sigurnost dobave energije, regija je u dobroj situaciji. No, Steiner je dodao i da cijena igra najveću ulogu u nabavi energije, posebno plina. Na rast cijena osvrnuo se i Ante Mikulić, iz CROPEX-a. Po pitanju cijena energije objasnio je da su se one trenutno stabilizirale, no i da svejedno dolaze 'dinamični mjeseci' te da bi puno toga moglo utjecati na cijenu – od prelaska na 'zelenu' energiju, stvaranja energetskih mikseva u europskim državama, proizvodnje vjetra, političke situacije, stanja u Aziji, pa onda i korona kriza, uvjeti produkcije i lockdownovi.
– Cijene se više neće vratiti na staro, ali neka predviđanja pokazuju da će se cijene ipak umiriti – dodao je Mikulić.
Kristina Čelić, ravnateljica Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, istaknula je da je tema energetike važna te dodala da se konstantno razmišlja o 'zelenoj' energiji i radi rješenjima. Smatra da Hrvatska ima dobar potencijal posebno kada je pitanju obnovljiva energija, no za implementaciju je nužna modernizacija i digitalizacija, ali i suradnja sa susjedima.
Također, dotaknula se problema dobavljanja plina i istaknula je da je Hrvatska trenutno dosta sigurna posebno zato što je u zadnjih nekoliko godina napredovala u izgradnji sustava i povezanosti, a upravo u ovom slučaju raste i suradnja sa susjedima. A po tom pitanju je pozitivan i Saša Kovač, iz LNG Croatie. On je objasnio da ne vjeruje u scenarij nedostatka plina u Hrvatskoj, no kada su u pitanju rješenja, objasnio je da LNG Terminal, koji se nalazi na Krku i služi za pohranu i transport plina, ne bi imao mogućnosti odgovoriti na takvu krizu. Objasnio je da je njihov posao poslati plin u prijenosni sustav.
Osim toga, za sami projekt u kojem je nastao Terminal objasnio je da on ima brojne prednosti te da, i ako je nastao neki kontroverz oko njega, da je on bio od strane politike, a ne stručnjaka.
– Stručnjaci nisu mislili da tu ima išta kontroverzno, ali vjerujem da će vrijeme pokazati korist projekta što je tržište već i pokazalo jer su nam kapaciteti puni. Sa ovom infrastrukturom smo postali dio globalnog svijeta – dodao je Kovač.
I Damjan Međimorec, iz HOPS-a, smatra da je suradnja s državama bitna. Istaknuo je da su trenutno svi koji su na ovom tržištu pod utjecajem borbe protiv klimatskih promjena te smatra se upravo zato važnost povezanosti dodatno povećava. Današnjim izazovom smatra 'novu ulogu tržišta koje se bori da postigne klimatski neutralno'.
Luka Pehar, iz HROTE-a, osvrnuo se na zakonsku regulativu po pitanju energije. Istaknuo je da hrvatsko tržište zakonski razvijeno kao što su i ostala iz Europe.
– Zadovoljan sam sa stanjem tržišta trenutno, vidjet ćemo što je će budućnost donijeti, ali trenutno je povezano s Europom i to pozitivno – objasnio je Plehar.
Financijski aspekt
Magdolna Tokai, glavna savjetnica predsjednika Uprave, posebna povjerenica za jugoistočnu Europu, MVMGreening projekti, istaknula je da se energetski sektor trenutno nalazi na 'križanju' jer se s jedne strane pokušava okrenuti 'zelenoj' energiji, tj. tranzicija se već događa, a istovremeno se treba uzeti obzir i biti fleksibilan zbog, još uvijek postojeće, ovisnost o 'tradicionalnim' enegijama. Također, navela je neka rješenja u problemu prijelaza na 'zeleno' pri čemu je fokus stavila na digitalizaciju i tehnološki napredak kojim bi se provjeravao karbonski otisak kompanijama. Složila se s navodom Steinera da je implementacija najveća prepreka.
Odgovarajući na pitanje osvrnula se na ovisnost mađarskih projekata o fondovima EU. Objasnila je da im novac iz EU dobro dođe, ali da im nije nužan.
– Mi se u potpunosti financiramo s tržišta. Tako da, iako računamo na fondove i pozitivno ih prihvaćamo, ne ovismo toliko o njima – objasnila je Tokai.
A s time se složio i Marko Blažević iz HEP-a, barem kada su u pitanju njihovi projekti jer je istaknuo je da im novac iz fondova nikako ne odmaže, ali da projekti ne ovise toliko o njima. Naveo je da rade na projektima vezanim uz obnovljive izvore energije te da su prošle godine uložili oko 4 milijarde kuna u razne projekte, a i dalje nastavljaju ulagati u vjetro, solarne i hidro elektrane.
S obzirom na to da financiranje igra jako važnu ulogu u svakom projektu, i banke su postale bitan faktor u 'zelenoj' tranziciji jer mogu odlučiti ne financirati neki projekt ako on ostavlja ugljični otisak. Tim više, na banke se zapravo vrši pritisak da ne financiraju takve projekte te je Békeffy Balázs, predsjednik Uprave OTP Banke, objasnio da i investitori i regulatori očekuju da banke reduciraju projekte. Osim toga, sve je više i klijenata koji su zainteresirani za 'zelene' projekte, a iz tog razloga sve više banaka ima sistem kojim se provjerava tko su te kompanije, kako rade i što planiraju s novcem.
– Želimo stvoriti financijske benefite za one koji rade ekološki osvješteno. Važno je mobilizirati financiranja kako bi bila usmjerena na 'zeleno'. Mi smo ovdje da prepoznamo projekte i inicijative te da ih podržimo financiranjem – objasnio je Balázs.
Energetski miksevi su različiti
Također, s obzirom na to da se Mađarska okrenula korištenju nuklearne energije u tranziciji na 'zelenu' energetiku, postavlja se pitanje što će se dogoditi ako EU ne odobri njezinu uporabu. No, u odgovoru na pitanje vezano uz tu temu Steiner je bio vrlo pozitivan. Istaknuo da je da očekuje pozitivan ishod.
– Vjerujem da ćemo imati prilike imati nuklearnu energiju u svojem miksu. Energetski miksevi su različiti u državama članicama i svaka može sama birati energiju. Nuklearna energija nije zelena, ali je ugljično neutralna. Bez nuklearne energije, mislim da će EU teško postići neutralnost – objasnio je Steiner.
Na kraju je dodao su energetika i borba za klimu kompleksna pitanja te da je regionalna suradnja ključna da se dosegnu ciljevi postavljeni na razini EU-a.