Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) postavila je upit Agenciji za zaštitu osobnih podataka (AZOP) o tome smije li poslodavac organizirati poslovanje tako da samo radnici koji su preboljeli Covid-19 ili su cijepljeni mogu raditi uživo te smije li poslodavac tražiti od radnika COVID potvrdu u svrhu podnošenja mjera za očuvanje radnih mjesta.
Vezano uz prvo pitanje, AZOP smatra da predmetne obveze nisu direktno povezane, odnosno 'ne uzimaju u obzir osobno stanje pojedinog zaposlenika u smislu da li je isti prebolio bolest uzrokovanu virusom COVID-19 ili je cijepljen'.
- Da bi se poslovanje organiziralo na način da se uzimaju u obzir informacije o tome je li pojedini zaposlenik prebolio bolest uzrokovanu virusom COVID-19 ili je cijepljen, isto bi u bitnome bilo povezano s obradom osobnih podataka povezanih s zdravljem pojedinog zaposlenika - odgovaraju iz AZOP-a.
Ostatak odgovora AZOP-a u nastavku prenosimo u cijelosti.
U načelu, svaka obrada osobnih podataka u okvirima priinjene Opće uredbe o zaštiti podataka, da bi bila u skladu sa istom, treba poštivati načela obrade propisana č1. 5., treba se temeljiti na jednom od pravnih osnova za zakonitu obradu iz č1. 6. te, u slučaju da se obraduju posebne kategorije osobnih podataka poput podatka o zdravlju, treba se provoditi jedino uz adekvatno poštivanje čl. 9.
Da bi poslodavac, kao voditelj obrade osobnih podataka, svoju aktivnost obrade mogao smatrati zakonitom, treba prije provodenja same obrade utvrditi i pažljivo razmotriti koja bi zakonita osnova iz čl. 6. Opće uredbe o zaštiti podataka odgovarala predvidenoj obradi.
Kada govorimo o obradi osobnih podataka zaposlenika od strane poslodavca, bitno je za ukazati na definiciju privole u čl. 4. stavku 11. Opće uredbe o zaštiti podataka, iz koje je jasno da se valjana privola sastoji od odredenih elemenata koji moraju biti ispunjeni. Dakle, iz navedene definicije je jasno da privola ispitanika znači svako: dobrovoljno; posebno; informirano i; nedvosmisleno izražavanje želja ispitanika kojim on izjavom ili jasnom potvrdnom radnjom daje pristanak za obradu osobnih podataka koji se na njega odnose.
Element 'dobrovoljna' podrazumijeva istinski izbor i nadzor za ispitanike. Ako ispitanik nema istinski izbor i ako smatra da je obvezan pristati na obradu ili će u protivnom trpjeti negativne posljedice, privola neće biti valjana.
Općenito govoreći, privola može biti odgovarajuća zakonita osnova ako se ispitaniku omogući nadzor i ako mu se ponudi istinski izbor u pogledu prihvaćanja ili odbijanja ponudenih uvjeta ili odbijanja tih uvjeta bez štetnih posljedica.
Uvodna izjava (43) Opće uredbe o zaštiti podataka dodatno pojašnjava: Kako bi se osiguralo da je privola dana dobrovoljno, ona ne bi smjela predstavljati valjanu pravnu osnovu za obradu osobnih podataka u odredenom slučaju kada postoji jasna neravnoteža izmedu ispitanika i voditelja obrade, posebno ako je voditelj obrade tiyelo javne vlasti i stoga niye vjerojatno da je s obzirom na sve okolnostima te posebne situaciye privola dana dobrovoljno.
Dakle, može se razabrati da u odnosu izmedu poslodavca i zaposlenika u načelu postoji jasna neravnoteža te da se u većini slučajeva ne može reći da je privola zaposlenika dobrovoljna odnosno da je ista primjenjiva kao pravna osnova za zakonitu obradu osobnih podataka.
Nadalje, kada govorimo o podacima o tome da li je odredeni zaposlenik prebolio bolest uzrokovanu virusom COVID-19 ili je cijepljen, treba ukazati da se isto smatra podacima koji se odnose na zdravlje pojedinca te predstavljaju posebnu kategoriju osobnih podataka sukladno čl. 9. Opće uredbe o zaštiti podataka.
U tom smislu, poslodavac bi za svoju aktivnost obrade, osim utvrdivanja zakonite pravne osnove iz čl. 6. Opće uredbe o zaštiti podataka, trebao utvrditi i primjenjivu iznimku iz čl. 9. stavka 2., na temelju koje bi moga obradivati posebne kategorije osobnih podataka.
U konkretnom slučaju, kada govorimo o radnom odnosu, iznimka koja bi bila primjenjiva sadržana je u točki (b) navedenog č1. 9. stavka 2. Opće uredbe o zaštiti podataka te u načelu predvida potrebu da se takva obrada može provoditi samo u okviru prava Unije ili prava drżave članice ili kolektivnog ugovora u skladu s pravom drżave članice koje propisuje odgovarajuće zaštitne mjere za temeljna prava i interese ispitanika.