Višak vlastite likvidnosti i manjak prvoklasnih klijenata, koji za kreditima posežu u inozemstvo, nagnao je banke da samoinicijativno nude tvrtkama kredite za obrtna sredstva s unaprijed utvrđenim odobrenim iznosom. Neke banke to nude čak i tvrtkama koje inače nisu njihovi klijenti
Liderovoj redakciji javio se vlasnik proizvodne tvrtke kojem je banka poslala dopis u kojem ga obavještava da je njegovom malom poduzeću unaprijed odobrila kredit za obrtna sredstva u iznosu od 300 tisuća kuna, a kao instrument osiguranja traži zadužnicu tvrtke i vlasnika.
Nakon što podnese zahtjev kredit biva odobren bez ikakve papirologije u roku od tri dana, piše u dopisu kojim nam se pohvalio čitatelj začuđen činjenicom da banka njegovoj tvrtki koja joj uopće nije klijent unaprijed odobrava kredit za likvidnost iako ga nije ni tražio. Da paradoks bude veći, prije tek nekoliko mjeseci ista je tvrtka u dvije banke u kojima ima otvorene poslovne račune i s kojima godinama posluje tražila isti takav kredit, no iz obje su stigla samo usmena obećanje da će novac za obrtna sredstva biti isplaćen, ali to se ipak nije dogodilo. Odbijenice su od banaka, doduše, došle neizravno, na način da je proces odobrenja kredita razvučen unedogled, sve dok poduzetniku nije postalo jasno da od traženog novca neće biti ništa.
Na upite koje smo poslali vodećim bankama u Hrvatskoj niti iz jedne nije stigao odgovor da su poslovnim klijentima ponudile unaprijed odobrene kredite, čak ni iz one čiju kopiju dopisa upravo s tom formulacijom imamo. Štoviše, sve su diplomatski odgovorile tek da klijentima pristupaju individualno, vjerojatno zato da se svi oni koji takvu ponudu za kreditiranje likvidnosti nisu dobili ne osjete zakinuto.
Ekonomskog analitičara Velimira Šonju takva praksa bankara ne čudi, jer, ističe, rizici su sada manji nego prije godinu dana, pogotovo kod kvalitetnih klijenata, a prije svega kod proizvodnih i izvoznih tvrtki. Šonje tumači da industrija, graditeljstvo i IT sektor dobro posluju i očekuje se njihov potpuni oporavak, a neki su i nadmašili pretpandemijske rezultate, stoga su takvi klijenti bankama zanimljivi.
– Poslovne politike banaka se razlikuju, svaka ima svoju politiku kreditiranja koja određuje hoće li banka u idućem razdoblju biti više ili manje sklona riziku – objašnjava Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka (HUB-a), no dodaje da unaprijed odobravanje kredita poduzećima koji nisu klijenti banke nije čest slučaj jer su javno dostupni podaci, u načelu, relativno stari, i na temelju njih se ne donose odluke o kreditiranju.
Znači li to da su banke pritisnute padom dobiti, koji je u 2020. na razini cijelog tržišta iznosio čak 53 posto, odlučile sniziti kriterije kreditiranja poduzetnika kako bi plasirale novac i zaradile? Adrović navodi da se kreditni plasmani poduzećima nisu smanjili, naprotiv, blago su rasli – u prošloj godini po stopi od 5,3 posto, a u siječnju ove godine ubrzavaju rast na oko 5,7 posto, pri čemu posebno rastu krediti građevinskom i nekretninskom sektoru, a banke su i dalje, zbog opće neizvjesnosti, prema turističkom sektoru suzdržane.
Za porast kreditnih ponuda i plasmana zaslužan je višak likvidnosti uzrokovan porastom depozita, koji su u prošloj godini rasli po dvoznamenkastim stopama, pa su banke u želji da plasiraju novac i ostvare profit, čini se, otpustile kočnice.
– Unatoč prijetnji trećeg vala, zbog početka cijepljenja godina je počela optimistično te su banke spremne financirati proizvodne cikluse svojih klijenata, vjerujući da su čim im prije plasiraju novac za financiranje likvidnosti veće šanse da će se njihovi klijenti oporaviti brže od prosjeka tržišta i uz kamatu vratiti posuđeni novac – tumači Anton Starčević, savjetnik predsjednice Uprave Raiffeisen banke, i dodaje da je bankama višak likvidnosti ako ga ne plasiraju – trošak.
– Odobravanje kredita za likvidnost unaprijed i to poduzetnicima koji im nisu klijenti znači da je višak likvidnosti toliko velik da ga je uprava banke, unatoč potencijalnim rizicima, odlučila plasirati – objašnjava Starčević.
Međutim, u ovom trenutku oprezni su i poduzetnici, ne posežu više olako za kreditima, upravo zbog porasta neizvjesnosti, a oni koji uredno posluju i s likvidnošću nemaju problema, kredite za obrtna sredstva i ne trebaju. Osim toga, mala i srednja poduzeća imaju mogućnost financiranja likvidnosti putem HBOR-a te HAMAG BICRO-a, velika i srednja poduzeća mogu se izravno obratiti inozemnim financijskim institucijama i birati hoće li se kreditirati u Hrvatskoj ili inozemstvu, a u pravilu zbog nižih kamatnih stopa odabiru inozemne banke.
Kako situaciju komentira prof. dr. sc. Anita Pavković s Katedre za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu te što o tome kažu bankari pročitajte u digitalnom i tiskanom izdanju Lidera.