Premda su tek dvije domaće banke, PBZ i RBA, od ukupno osam banaka kojima je poslan upit, potvrdile da su već počele obračunavati naknade na čuvanje depozita u eurima za pojedine poslovne klijente, u bankarskim se krugovima može čuti da istu praksu uvode ili planiraju uvesti i druge financijske institucije i to vrlo skoro.
A dok se naplaćivanje depozita za tvrtke priznaje s dozom opreza, kao da se nastoji umanjiti značaj te novine, s puno više odlučnosti se poručuje da banke tzv. ležarinu za depozitarna sredstva ne misle naplaćivati fizičkim osobama. Zasad.
- Donijeli smo odluku o uvođenju naknade na depozite poslovnih subjekata u eurima za iznose iznad milijun eura stanja na EUR a vista transakcijskim računima. Navedena naknada se od 1. svibnja 2021. uvodi za račune u eurima u segmentu financijskih institucija, a uskoro i za račune poduzeća u eurima - odgovorili su Lideru iz Privredne banke Zagreb.
U toj banci navode da je visina naknade utvrđena u iznosu 0,5 posto godišnje, s mjesečnim obračunom zadnjeg dana u mjesecu za tekući mjesec, temeljem dnevnih stanja računa iznad navedenog iznosa. Dnevna stanja na računima ispod navedenog iznosa neće ulaziti, poručuju, u osnovicu za obračun.
- Banka uvodi navedenu naknadu s obzirom na troškove koje snosi temeljem držanja deviznih sredstava na računima u zemlji i inozemstvu - poručuju iz PBZ-a.
Sastanci s klijentima
Naknadu za depozite odnosno stanja na računima u eurima preko određenog limita, uveli su i u RBA. U svom odgovoru ta banka ističe da se naknade primjenjuju na dnevni iznos na računima koji, kao i kod PBZ-a, premašuje milijun eura.
- Obračun naknade vrši se mjesečno tako da se iznos dnevnog stanja računa u eurima, a koji premašuje milijun eura, množi s dnevnim koeficijentom (0,5 posto/stvarni broj dana u godini) - objašnjavaju u RBA.
Kako smo imali informaciju iz dva neovisna izvora da je ta banka već počela primjenjivati te naknade, upitali smo ih kada je počela njihova primjena, a odgovoreno nam je da je ta banka naknadu za pravne subjekte uvela od 1. siječnja 2021. godine.
- Sve klijente smo obavijestili o promjeni tarife. Individualne sastanke smo održali s onima na koje nova naknada ima najveći utjecaj - odgovorili su u RBA iz koje poručuju da ne planiraju uvođenje takve naknade na račune fizičkih klijenata.
Premda je nekoliko Liderovih sugovornika potvrdilo da i druge banke idu u tom smjeru, do zaključenja ovog broja tiskanog i digitalnog izdanja Lidera nismo primili odgovore na naše upite koje smo odaslali na osam najvećih banaka u Hrvatskoj. No, ako su u tom smjeru krenule banke majke na europskom tržištu, nema dileme da će takav trend slijediti i banke kćeri.
Što o tome misli Hrvatska narodna banka (HNB) objavit ćemo čim stigne njihov odgovor, koji nije došao do službenog zaključenja ovog teksta. A što o toj novini na domaćem bankarskom tržištu misli Hrvatska udruga banaka koja je u odgovoru sažela ono što se druge banke nisu usudile napisati, pročitajte u tiskanom ili digitalnom izdanju Lidera.