Rast kamatnih stopa, manjak sirovina, izbori u pojedinim zemljama… samo su neki od događaja zbog kojih bi se mogla tresti financijska tržišta. Ulagači skloni riziku mogli bi dobiti višestruk povrat na uloženo, pri čemu nikako ne smiju staviti sva jaja u istu košaru
Iako se sjena koronavirusa i inflacije nadvija nad tržištem kapitala, ove godine očekuju se povratak u nekakvu normalu i postojaniji gospodarski rast. Neće se ponoviti 2021. s iznimnim rastom gospodarstva zbog politike središnjih banaka, a čini se da štediše ne mogu očekivati rast kamatnih stopa. Ipak, nesigurnosti mogu donijeti profit. Naime, ulagači skloni riziku na financijskim tržištima mogli bi dobiti višestruk povrat na uloženo, pri čemu nikako ne smiju staviti sva jaja u istu košaru.
Povratak u normalu
Portfolio-menadžer u Raiffeisen Investu Davor Klasnić kaže da se ove godine očekuju gospodarski rast, ali sporiji nego prošle godine, polagano smanjenje i završetak monetarnih i fiskalnih poticaja, podizanje kamatnih stopa te usporavanje inflacije. Izgledno mu je da će se širenje virusa SARS-CoV-2 protegnuti na prvu polovinu ove godine, ali nakon dvije godine izmjene razdoblja zatvaranja i otvaranja ekonomija, 2022. mogla bi značiti povratak u normalnije uvjete stabilna gospodarskog rasta, umjerene inflacije i bez teškoća u opskrbnom lancu.
– Ulaganje bi stoga trebalo biti raspoređeno u više klasa imovine radi sudjelovanja u potencijalnim prinosima i umanjenja negativnog efekta izlaganja jednoj klasi imovine. Dogode li se nagle promjene u rastu i odgovoru na inflaciju te reakcija središnjih banaka bude preagresivna, može se narušiti gospodarski rast. Rizici da se pozitivan scenarij ne ostvari pogoršanje su situacije s koronavirusom, daljnje ograničavanje kretanja ljudi i nedostatak radne snage, što stvara pritisak na povećanje plaća koji zajedno s rastućim cijenama sirovina i kašnjenjem u isporuci mogu ugroziti profitne marže kompanija. To poslije može rezultirati smanjenom gospodarskom aktivnošću – rekao je Klasnić.
Obveznice ili dionice
Direktor Direkcije upravljanja imovinom u Raiffeisen Investu Marko Hunjak smatra da bi očekivani ulazak Hrvatske u eurozonu početkom 2023. mogao dati vjetar u leđa hrvatskim obveznicama. Dodaje također da se u financijskoj javnosti sve više spominje moguće dodatno podizanje kreditnog rejtinga, što bi moglo pozitivno utjecati na hrvatske obveznice, posebice euroobveznice.
– Početak konkretiziranja restriktivnih monetarnih mjera američkog FED-a, odnosno Sustava federalnih rezervi, i Europske središnje banke, ESB-a, za smanjenje otkupa obveznica i postupno podizanje referentnih kamatnih stopa negativno bi moglo utjecati na najkvalitetnije svjetske državne obveznice, američke i njemačke. Premda ekonomska teorija govori da rast kamatnih stopa općenito nije povoljan za dionice i obveznice, povijest je pokazala da su u posljednjih pet ciklusa FED-ova podizanja kamatnih stopa američke dionice ostvarivale uglavnom dobre povrate. Zlato kao sredstvo diverzifikacije koje tradicionalno pokazuje nižu korelaciju prema ostalim imovinskim klasama i dalje ostaje u žarištu kao svojevrstan stabilizator portfelja. Nakon uzastopnih tromjesečja i godina koje su bile pozitivne za dionice teško je reći hoće li dionice i u ovoj godini ostvarivati visoke povrate, no činjenica je da obveznice trenutačno nose više prinose nego u proteklom razdoblju, zbog čega su sve atraktivnije. Dobro diverzificirana vlastita financijska piramida uvijek je opravdano rješenje – smatra Hunjak.
Ključnih pola godine
Kamatne stope u Hrvatskoj, istaknuo je Boris Guljaš, predsjednik Uprave HPB Investa, kao i u većini svijeta i dalje su na povijesno najnižim razinama i ostat će niske iako neke središnje banke najavljuju početak dizanja kamata. U Hrvatskoj, prema njegovu mišljenju, to znači da štediše ne mogu očekivati rast kamatnih stopa na depozite te će i dalje biti orijentirani na traženje alternativnih i nešto rizičnijih načina investiranja, što pogoduje dioničkom tržištu i rizičnijim investicijskim fondovima.
– Zbivanja na financijskim tržištima ovisit će o kretanju inflacije. Ona je najveća opasnost za njih, zato će se pomno pratiti tijekom 2022. Trenutačno je ona diljem svijeta visoka i bit će ključno vidjeti u idućih pola godine hoće li je središnje banke uspjeti zaustaviti i postaviti na prihvatljive razine, što većina njih smatra izglednim, kao i većina analitičara koji procjenjuju da je potencijalno nezaustavljiv rast inflacije vrlo malo vjerojatan scenarij. Pri ulaganju na financijskim tržištima važno je zašto se ulaže, na koje razdoblje i koliko su ulagači skloni riziku. Svaka dobra vijest vezana uz COVID-19 trebala bi biti povoljna za investitore iako to nužno ne znači rast za dionice ili druge financijske instrumente s obzirom na utjecaj drugih makroekonomskih pokazatelja koji usmjeravaju tržišta – misli Guljaš.
Prednost dionica
U razdoblju povišene inflacije i očekivanog početka dizanja kamatnih stopa nekih središnjih banaka Guljaš tvrdi da su obveznice pod najvećim pritiskom jer rast kamatnih stopa povećava prinose na obveznice, odnosno smanjuje njihove cijene, te je teško vjerovati da se na obvezničkom tržištu mogu očekivati neke zarade. Ako inflacija ostane pod kontrolom, to je Guljašu pogodno za dionička tržišta jer se dionice smatraju najboljom zaštitom od povišene inflacije. Ako se investitori uplaše da će inflacija pobjeći kontroli, ocjenjuje da učinak može biti suprotan. I Marko Bogdan, voditelj distributivnih kanala u InterCapital Asset Managementu, očekuje u svijetu zadržavanje snažna i postojana gospodarskog rasta, no on će biti nešto slabiji nego rekordne 2021. zbog slabljenja fiskalnih stimulusa i zaokreta u politikama središnjih banaka. S povećavanjem korporacijskih zarada očekuje pozitivnu investicijsku klimu.
– Kao najveću prijetnju vidimo nekontroliranu inflaciju. Dobra je okolnost što su središnje banke svjesne rizika i ističu da su spremne reagirati kako bi usporile rast cijena. Neke središnje banke, među njima i FED, već su napravile prve korake u tom smjeru te počinju provoditi restriktivne monetarne mjere kako bi utjecale na inflaciju. Vjerujemo da će 2022. biti općenito pozitivna za dionička tržišta, ali za razliku od 2021. tržišni rast neće biti pravocrtan. Velik broj vijesti, od epidemioloških pa do odgovora središnjih banaka, može izazvati kraća razdoblja korekcije ne tržištima i upravo tu vidimo priliku za investitore. Dakle, 2022. bit će posebno pogodna za ulagače spremne reagirati u okolnostima kad tržišta padaju – iznio je Bogdan.
Nastavak oporavka
Rizičnije investicije (dionice) trebale bi donijeti bolji povrat od obveznica, prema Bodanovu mišljenju, a uz već poznate niske ili negativne prinose na obveznice pojava inflacije i očekivani potezi središnjih banaka donose dodatan negativni pritisak na njihovu cijenu. Kad je pak riječ o dionicama, s obzirom na sastav gospodarstva, trenutačne razine valuacija i makroekonomske okolnosti, Bogdan pozitivnije doživljava Europu i Japan, posebno jugoistočnu Europu. Također, ciklički sektori poput financija i energetike i dalje će donositi bolje povrate, posebno u spoju s brzorastućim sektorima poput tehnologije te defanzivnijima poput telekomunikacija i zdravstva.
– Makroekonomski podaci za sada potvrđuju nastavak svjetskog ekonomskog oporavka unatoč pogoršanoj epidemiološkoj situaciji. U Europskoj uniji članice bi, dakle i Hrvatska, trebale dobiti dodatni zamah zbog sredstava iz fonda 'Next Generation EU'. Dakle, prema osnovnom bi scenariju investicijska klima trebala ostati poticajna uz usporavanje, odnosno normalizaciju stopa rasta gospodarstava nakon prošlogodišnjega izvrsnog rasta, odnosno oporavka. Iako se za sada čini da je epidemiološka situacija pod kontrolom, rizik od pojave novih, opasnijih sojeva virusa koji bi mogli dodatno negativno utjecati na ekonomsku aktivnost ne treba isključiti – oprezni su u Eurizon Asset Management Croatiji.
Ekonomski zamah
I za njih se inflacija prometnula u jedan od glavnih rizika za ekonomije, potaknuta snažnim oporavkom svjetske potražnje i posljedičnim snažnim rastom cijene energije te teškoćama u opskrbnim lancima koji izazivaju rast cijene proizvodnih inputa i finalnih proizvoda. Ako bi se, suprotno očekivanjima, povišene stope inflacije dugoročno zadržale ili dodatno povećale, odgovor vodećih središnjih banaka mogao bi, prema njihovu mišljenju, biti restriktivniji pristup monetarnoj politici, što bi moglo usporiti ekonomsku aktivnost i promijeniti sentiment među investitorima. Ne zanemaruju ni rizike od moguće eskalacije geopolitičkih sukoba u svijetu.
– Ekonomski zamah nakon šoka koji je izazvao koronavirus i strogih epidemioloških mjera koje su zaustavile ekonomsku aktivnost i dalje je tu, kao i relativno visoka likvidnost na financijskim tržištima, što su dobre okolnosti za ulagače. Kamatne stope na konzervativnije oblike ulaganja poput depozita ili obveznica još su relativno niske, ispod trenutačnih razina inflacije, što povećava zanimanje ulagača za diverzifikaciju u različite oblike imovine – naglasili su u Eurizon Asset Management Croatiji.