Treći, najbogatiji kvartal, sa špicom turističke sezone, ove je godine ispunio očekivanja. BDP je 2,9 posto veći nego u istome prošlogodišnjem tromjesečju, a čak je 12 posto jači od prethodnoga, proljetnog kvartala.
To je svakako odlična vijest za ekipu u Banskim dvorima koja je upravo u dobroj mjeri popustila štrajkašima, ali taj novac premijer Plenković i financiministar Marić zasigurno neće pronaći uštedama. Zato je solidan rast BDP-a pravi melem za dodatne proračunske rashode. Doduše, BDP nije porastao 4,1 posto kao u prvom kvartalu, ali bar je preokrenut silazni trend. Pa smo sad u situaciji da nismo bili zadovoljni s proljetnih 2,4 posto rasta, ali sretni smo s ljetnim rastom od 2,9 posto.
Vlada će taj podatak staviti u kontekst Europske unije, koja je u prosjeku rasla 0,3 posto, eurozona još skromnijih 0,2 posto. No nitko se iz Banskih dvora ne usudi pokazati podatak kad bismo takvim tempom sustigli taj prosjek letargične Unije u kojoj je i Njemačka je s 0,1 posto rasta uspjela izbjeći ulazak u recesiju.
Zato još nije vrijeme za 'stres-scenarij' koji je pripremio HNB. Naime, pogodi li hrvatske glavne vanjskotrgovinske partnere recesija, to neće samo smanjiti narudžbe i broj turista nego i povisiti kamate. Prema procjeni guvernera Borisa Vujčića, jednogodišnja recesija u Njemačkoj, Italiji i Austriji više bi nego prepolovila rast domaćeg BDP-a – čak za 1,6-postotnih bodova. U takvoj situaciji bila bi ugrožena cijela državna proračunska financijska konstrukcija.
Kad se to ima na umu, i ovaj rezultat, koji bi Hrvatsku mogao do kraja godine svrstati među deset najbrže rastućih u Uniji, poziva na oprez. Rast izvoza robe od čak 7,1 posto, usluga (+3,1 posto) i potrošnje (+3,3 posto), koji su najviše pridonijeli rastu BDP-a, u kontekstu europskog klizanja prema recesiji zapravo može biti dvosjekli mač, na što je upozorio Vujčić.
I, dok veseli pozitivan doprinos neto inozemne potražnje (rast izvoza znatno je veći od uvoza, koji je rastao 0,9 posto), treba upozoriti da investicije ostaju bez daha. U prvom su kvartalu rasle 11,5 posto, u drugome 8,2 posto, a sad su pale na 5 posto rasta. Taj trend prati i građevinarstvo (+11,3 posto, pa +7,3 posto, i sad 6,5 posto). Prerađivačka industrija uspjela se iščupati iz proljetnog pada od 1,5 posto, ali rasla je tankih 1 posto, a poljoprivreda je zabilježila solidan plus od 4,5 posto.
Sve u svemu, dobro je, ali s obzirom na upozorenja o usporavanju – bit će gore…